Prema prvim nezvaničnim rezultatima, na osnovu 98 odsto prebrojanih glasova, za arbitražni sporazum o granici sa Hrvatskom glasalo je 51,6 odsto građana/građanki Slovenije, a protiv je bilo 48,4 odsto.

Na referendum je, prema preliminarnim rezultatima, izašlo 42,28 posto od 1,7 miliona birača.

Glasači su odgovarali na pitanje da li su za arbitražni sporazum ili ne, odnosno da li su za to da se određivanje granice povjeri međunarodnoj arbitraži.

Ključno pitanje za Sloveniju, koje je, zapravo, i stajalo iza referendumskog pitanja, je da li će joj arbitražni sporazum, odnosno arbitražna komisija sastavljena od pet međunarodnih sudija, obezbijediti izlazak na otvoreno more.

Slovenija Piranski zaliv smatra svojim, a sebe pomorskom državom sa pravom dodira sa međunarodnim vodama u Jadranu. Sa druge strane, Hrvatska taj zaliv naziva Savudrijskom valom i smatra svojim, bar u njegovom većem dijelu.

Upravo zbog toga je Slovenija godinama i odbijala hrvatske predloge da se otvorena granična pitanja riješe na nekom od međunarodnih sudova, kao što je odbijala i da se riješe na osnovu međunarodnog prava, tražeći da se to učini načelom pravednosti.

Parlamenet Slovenije je u drugoj polovini aprila ratifikovao Sporazum o arbitražnom rješavanju pograničnog spora s Hrvatskom. Opozicione partije su bojkotovale glasanje, ističući da je sporazum loš po Sloveniju, koja je članica EU i eurozone.

Početkom novembra lanjske godine, slovenački premijer Borut Pahor i njegova hrvatska koleginica Jadranka Kosor su u Stokholmu, pod pokroviteljstvom EU, potpisali sporazum kojim medjunarodnom arbitražnom sudu prepuštaju rješavanje graničnog pitanja. Sporazum je u ime EU potpisao švedski premijer Fredrik Rajnfeld.