Zbog unutrašnjih previranja u vezi sa nerešenim pitanjem sa Srbijom, Kosovo je privlačna meta za destruktivne spoljne aktere koji nastoje da potkopaju demokratske procese. Stoga je kosovsko društvo izuzetno osetljivo na vesti i dezinformacije koje dolaze od spoljnih faktora. (Foto: slobodenpecat.mk)
Bio je to početak koji je obećavao konfuziju, neizvjesnost, političku dramu i bezbroj pitanja o tome da li je Makedonija ušla u evropski voz ili je ponovo pobjegao. (Foto: vlada.mk)
Riječi kao što su „posvećenost“, „saradnja“ i „strateški prioritet“ se pojavljuju na svakoj konferenciji za novinare, izjavi i javnom sastanku u vezi sa Albanijom i EU, a ljudi su umorni od toga da to čuju.
Dok ovo pišem, u Podgorici se slavi Božić, sve odjekuje od pirotehnike, ne znam hoće li ijedna ptica ili životinja preteć’ do ujutro!!!
Za sve one koji nađu hiljadu razloga za nezadovoljstvo, odmah, u uvodu ove reportaže, da zaključim – ‘Kad nešto zaista želite, onda to i ostvarite!"
Trenutno u Crnoj Gori ne postoji zakonska odgovornost medija za komentare na njihovim društvenim mrežama, pa se često vodi polemika čija je odgovornost uklanjanje takvih komentara.
Od političara često čujemo kako bez dobre putne infrastrukture nema ni razvoja, a uprkos ulaganju od 60 miliona eura godišnje za rekonstrukciju i održavanje puteva Crna Gora se, prema posljednjem istraživanju „Global economy“ iz 2019. Godine, po kvalitetu puteva našla na 79. mjestu od 141 države koje su obuhvaćene tim istraživanjem.
Zbog odgađanja izgradnje trafostanice u podgoričkom naselju ispod Ljubovića, na koju je planirano da se priključi zgrada izgrađena u sklopu DUP-a “Zabjelo-Ljubović”, trpi više od 70 budućih stanara. Oni su, osim plaćanja kreditnog zaduženja, opterećeni i produženim plaćanjem stanarina, jer su i dalje podstanari.
Iako su se zemlje Zapadnog Balkana obavezale da do 2050. godine izbace ugalj iz upotrebe, u sve tri države se električna energija uglavnom proizvodi upravo zahvaljujući ovoj rudi. Vazduh je zagađen, dolazi do kvarova zbog zastarjelih elektrana, a stručnjaci ocjenjuju da bi, ukoliko se Zapadni Balkan ne odrekne uglja, mogao da snosi velike finansijske posljedice.
Zapadnom Balkanu je potreban Berlinski proces 2.0, modernizovani međuvladin proces koji će se fokusirati uglavnom na politička i ekonomska pitanja od strateškog značaja, dodatno unaprijediti regionalnu saradnju i utrijti put za evropsku budućnost regiona.
