Od političara često čujemo kako bez dobre putne infrastrukture nema ni razvoja, a uprkos ulaganju od 60 miliona eura godišnje za rekonstrukciju i održavanje puteva Crna Gora se, prema posljednjem istraživanju „Global economy“ iz 2019. Godine, po kvalitetu puteva našla na 79. mjestu od 141 države koje su obuhvaćene tim istraživanjem.
Zbog odgađanja izgradnje trafostanice u podgoričkom naselju ispod Ljubovića, na koju je planirano da se priključi zgrada izgrađena u sklopu DUP-a “Zabjelo-Ljubović”, trpi više od 70 budućih stanara. Oni su, osim plaćanja kreditnog zaduženja, opterećeni i produženim plaćanjem stanarina, jer su i dalje podstanari.
Iako su se zemlje Zapadnog Balkana obavezale da do 2050. godine izbace ugalj iz upotrebe, u sve tri države se električna energija uglavnom proizvodi upravo zahvaljujući ovoj rudi. Vazduh je zagađen, dolazi do kvarova zbog zastarjelih elektrana, a stručnjaci ocjenjuju da bi, ukoliko se Zapadni Balkan ne odrekne uglja, mogao da snosi velike finansijske posljedice.
Zapadnom Balkanu je potreban Berlinski proces 2.0, modernizovani međuvladin proces koji će se fokusirati uglavnom na politička i ekonomska pitanja od strateškog značaja, dodatno unaprijediti regionalnu saradnju i utrijti put za evropsku budućnost regiona.
Femicid u Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori
Mještani mjesne zajednice Mrkojevići (opština Bar) su tužili državu Crnu Goru i građevinske kompanije ‘Trojan’ doo zbog kamenoloma koji je planiran u Veljoj Gorani (zaseok Mrkojevića). Tužbom traže da se poništi ugovor o koncesiji, sklopljen između Vlade Crne Gore i barske kompanije ‘Trojan’.
Romsko-egipćanske porodice je tivatska vlast svojevremeno smjestila u barake naselja ‘7.jul’, podignute na zemljištvu koje je u privatnom vlasništvu. Stanovnici naselja koje to nije sada su tuženi, žive u neizvjesnosti i čekaju pomoć. (Foto: Dr Goran Ivo Marinović)
Kapital je našao još jedan od bezbrojnih načina, računajući na naš površni pristup, samozadovoljstvo aktualnom „popularnošću“, na zaborav ili nezainteresiranost potomaka, da na račun toga grabi profit, preprodajući elektronski prostor bez obzira na kvalitetu njegove popunjenosti.
Javno preduzeće Nacionalni parkovi Crne Gore su doznačili više od 2309 kubika stabala u NP Durmitor u zoni UNESCO zaštite na sada već spornim privatnim parcelama, i to suprotno preporukama UNESCO-a .
Specifična politička i društvena situacija u Crnoj Gori dovela je do osnivanja velikog broja online medija iliti portala. Neki od njih imaju veliki uticaj na javni diskurs i veliki broj pratilaca na društevnim mrežama. Međutim, vlasnici, uređivači i autori u ovim medijima nijesu poznati javnosti, iako bi trebali biti.
