Kampanja Milion potpisa za REKOM počela je danas u pet minuta do podne u Podgorici, Beogradu, Sarajevu, Ljubljani, Zagrebu, Banjaluci, Prištini i Skoplju, radi podrške osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim od 1991. do 2001. godine na prostoru nekadašnje SFRJ.

U istovremenoj akciji u osam gradova regiona učestvovalo je više od 500 volontera i volonterki, dok će hiljade mladih biti nosioci kampanje prikupljanja potpisa.

Kampanja će u svim zemljama nasljednicama SFRJ trajati do 6. juna ove godine.

Potpisi podrške će tokom juna, zajedno sa Predlogom statuta REKOM-a, biti predati svim parlamentima u regionu, od kojih će se tražiti osnivanje komisije.

Deset godina od kraja oružanih sukoba na tlu nekadašnje SFRJ, ni u jednoj od država nije dovršen popis ubijenih u ratu, a više od 15.000 osoba i dalje se vode kao nestale. Žrtve su marginalizovane, njihovi glasovi se u javnosti rijetko čuju, a brojevima ubijenih često se manipuliše u političke svrhe.

Ti i drugi razlozi naveli su više od 1,5 hiljada udruženja i pojedinaca svih nacija i vjera sa prostora bivše SFRJ, okupljene u Koaliciji za REKOM, da zagovaraju stvaranje nezavisne međudržavne komisije, kao vansudskog istražnog tijela, koje treba da utvrdi i javno saopšti cinjenice o proteklim ratnim zbivanjima.

Među njima su udruženja porodica žrtava, nestalih, veterana, logoraša, novinara, manjinskih zajednica, organizacija za ljudska prava.

Koalicija za REKOM na četvrtoj skupštini, krajem marta u Beogradu, usvojila je konačan prijedlog Statuta čime je privedena kraju široka javna rasprava o tom tekstu.

Po Statutu REKOM-a, Komisija bi utvrđivala činjenice o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava izvršenim od siječnja 1991. do prosinca 2001. godine u državama na teritoriju nekadašnje SFRJ, istraživala bi političke i društvene okolnosti koje su doprinijele izbijanju ratova i drugih oblika oružanog sukoba, te posljedice zločina i kršenja ljudskih prava koje su se ispoljile nakon 2001. godine.

REKOM bi bio ovlašćen da uzima izjave o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava od žrtava, svjedoka, predstavnika institucija i počinitelja. Prikupljao bi dokumentaciju (npr. sudske presude, dokumentaciju vlada, parlamenata), sprovodio terenska istraživanja, organizovao javna slušanja žrtava, održavao tematske sesije o djelovanju raznih institucija u odnosu na činjenje ratnih zločina.

Rezultati rada REKOM-a vodili bi priznanju nepravde nanesene žrtvama, čime bi se pomoglo u ostvarivanju njihovih prava. Rad Komisije vodio bi i prema stvaranju sveobuhvatnog istorijskog zapisa o zločinima, kao i o ulozi nacionalnih elita, institucija i pojedinaca u događajima 1990-ih, s ciljem da političke elite i društva prihvate činjenice o tim događajima, kako bi oni prestali da budu predmet manipulacije koja bi mogla poslužiti za nove cikluse nasilja.

Sjedište Komisije, za trogodišnjeg mandata, bilo bi u Sarajevu, a činilo bi je 20 članova, pet iz Bosne i Hercegovine, po tri iz Hrvatske, Srbije i s Kosova, te po dva člana iz Crne Gore, Makedonije i Slovenije.