Tročlano sudsko vijeće Haškog tribunala je izreklo presudu u predmetu protiv trojice hrvatskih generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, optuženih za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bio prisilno i trajno ukljanjanje srpskog stanovništva s određenih područja u Hrvatskoj.

Gotovina je osuđen na 24 godine, a Markač na 18 godina zatvora, dok je Čermak  oslobodjen po svim tačkama optužnice i biće pušten na slobodu.

Tužilaštvo je zatražilo za Gotovinu zatvorsku kaznu od 27 godina, za Markača 23 i za Čermaka 17 godina, dok su timovi odbrane tvrdili da nema dokaza protiv njih i zatražili oslobađajuće presude.

U Zagrebu je presuda dočekana sa nevjericom i uz proteste, na kojima se za izdaju prozivaju najviši državni dužnosnici.

"Osuđujuća presuda generalima Gotovini i Markaču sa svojim obrazloženjem i kaznom, posebno tezom o postajanju zajedničkog zločinačkog pothvata koji uključuje najviši politički i vojni vrh Hrvatske, ozbiljan je pravni i politički akt koji je šokirao i mene", izjavio je hrvatski predsjednik Ivo Josipović.

Hrvatska premijerka Jadranka Kosor se obratila hrvatskoj javnosti porukom da je za Vladu RH neprihvatljiva presuda da je hrvatsko vođstvo djelovalo u zločinačkom poduhvatu.

"Mi se istine ne bojimo, ponosni smo na naše pobjede i na sve one koji su omogućili da Hrvatska bude slobodna, neovisna i pravna država", poručila Kosor.

"Moram reći, iako je presuda nepravomoćna, da mi moramo udruženim snagama i prvenstveno pravnim argumentima, a onda i političkim i svim drugim legitimnim sredstvima obraniti dostojanstvo Domovinskog rata, operacije Oluja, naše generale i našeg prvog predsjednika Franju Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška. Ovo je imanentno politička presuda našem Domovinskom ratu i našim osloboditeljskim akcijama", bio je prvi komentar predsjednika Sabora Luke Bebića.

Gotovina je bio u bjekstvu do 7. decembra 2005. godine, kada je uhapšen na Kanarskim ostrvima.

Optužnica protiv njega, podignuta 2001. godine i dopunjena u martu 2004., tereti ga za ratne zločine počinjene za vrijeme i nakon operacije Oluja.

U optužnici se navodi da je, kao komandant Splitske Operativne zone i vrhovni operativni zapovjednik operacije Oluja, Gotovina bio učesnik "udruženog zločinačkog poduhvata", zajedno sa generalima HV i Ministarstva unutrašnjih poslova Čermakom i Markačom i samim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom, i da mu je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje srpskog stanovništva iz Krajine.

U operaciji Oluja hrvatske snage su ubile najmanje 150 krajinskih Srba, a prognale "desetine hiljada", kako piše u optužnici.

Hrvatski Helsinški odbor, međutim, smatra Gotovinu odgovornim za smrt najmanje 700 srpskih civila. Procjenjuje se i da je više od 20.000 domova krajiških Srba unušteno tokom operacije.

Suđenje trojici hrvatskih generala počelo je 11. marta 2008. godine, a završeno 1. septembra 2010. godine.

Bivši pripadnici hrvatske specijalne policije, gardijskih jedinica, dobrovoljci i oni koji su stradali u ratu najavili su za danas poslijepodne defile Zagrebom i nakon toga odlazak u zagrebačku katedralu na misu za sve hrvatske generale.