Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nauka (Science), čovječanstvo je 2007. godine bilo sposobno da sačuva 295 eksabajta informacija (jedan eksabajt je jednak milijardi gigabajta), što je jednako 1.2 milijardi prosječnih hard drajvera.

Istraživači su do pomenute cifre došli procjenjujuči iznos informacija koje su pohranjene zahvaljujući različitim tehnologijama, od PC-ija i DVD-ija, do papirnih oglasa i knjiga u periodu od 1986. do 2007. godine, u kome se dešavala informatička revolucija.

"Kada bismo uzeli sve te informacije i stavili ih u knjige, mogli bismo da pokrijemo teritoriju SAD ili Kine sa 13 slojeva knjiga", kaže za BBC dr Martin Hilbert sa Univerziteta Južna Kaliformija.

Ako bi istu količinu informacija postavili na CD, oni bi, naslagani jedan na drugi, dosegli do Mjeseca, procjenjuju istraživači.

Pa, ipak, čovječanstvo ne treba da precjenjuje svoje sposobnosti.

"Ljudski DNK u samo jednom tijelu može da memoriše oko 300 puta više informacija nego što smo mi uspjeli uz pomoć svih naših tehnoloških naprava", kaže dr Hilbert.

Istraživanje je takođe odredilo dolazak digitalnog doba kao i da je 2002. godina bila prva u kojoj su digitalni kapaciteti pohranjivanja informacija premašili one analogne.