Svjetski dan hrane

by PCNEN | okt 16, 2010 | Priča dana | 0 comments

$\"$ Danas se obilježava Svjetski dan hrane, a samo u ovom trenutku 166 miliona ljudi može umrijeti od gladi. Afrika je i dalje najugroženija, a glavnog resursa za proizvodnju hrane – zemlje, je sve manje, jer je kupuje bogati Zapad.

Prema procjenama Agencije UN za hranu i poljoprivredu (FAO) u ovoj godini je opao broj gladnih u odnosu na prošlu godinu. Ipak, cifra od 925 miliona gladnih je vrlo zabrinjavajuća, kaže Karolin Kalenijus iz organizacije Hljeb za svijet.

"Samo od oktobra 2008. do juna 2009. inostrane firme su zakupile 46,6 miliona hektara zemlje – od čega 70 odsto u Africi. Države poput Sudana, Mozambika, Konga, Kenije, ali i Sijera Leonea prodaju zemlju za sitne pare", kaže Kalenijus, prenosi Radio Dojče vele.

Poljoprivredno zemljište značajan crnogorski resurs

Poljoprivredne u ukupnim površinama Crne Gore zauzimaju 38 posto, a fond poljoprivrednog zemljišta iznosi 518.067 hektara ili oko 0,84 ha po stanovniku, što se ocjenjuje kao značajan resurs. Po ovom pokazatelju, Crna Gora je pri vrhu zemalja u Evropi.

Međutim, u strukturi zemljišta preovlađuju livade i pašnjaci koji se značajnim dijelom ne koriste. Na oranice i bašte, voćnjake i vinograde otpada svega 58.262 ha ili 12 posto ukupne poljoprivredne površine.

Uvoz hrane

U prvih šest mjeseci ove godine, Crne Gora je najviše uvozila hrane i to 138,5 miliona eura. Na uvoz mesa i prerađevina od mesa potrošeno je 33,9 miliona, a na kafu, čaj, kakao i začine 20,1 milion eura.

Sve se to dešava pred očima onih koji već sada gladuju i koji zavise od uvoza hrane. To su seljaci, ribari i domoroci. Njima je oduzeta najvažnija baza za proizvodnju – zemlja. Zato organizacija Hljeb za svijet zahtijeva da se takvo poklanjanje zemlje odvija u skladu sa potrebama najsiromašnijih.

Svjetski lideri su daleko od cilja iz 1990. godine, kojim je predviđeno da se broj gladnih prepolovi do 2015, ukazano je u godišnjem izvještaju Globalni indeks gladi, koji su objavili Međunarodni institut za istraživanje poljoprivredne politike i druge humanitarne grupacije.

Do 2050. godine, svijet će morati proizvoditi 70 posto više hrane da bi nahranilo novih 2,3 milijardi ljudi, kojih će tada, prema predviđanjima UN, biti 9,1 milijardu, ocijenila je FAO.

Da bi se to buduće stanovništvo nahranilo, poljodjelci će do 2050. morati proizvoditi milijardu tona žitarica više, a proizvodnja mesa moraće porasti više od 200 miliona tona.

Potrebe za vodom za navodnjavanje obradivih površina trebale bi se povećavati sporije, ali bi svejedno trebale porasti 11 posto do 2050.