AI: Moćne zemlje iznad zakona

by PCNEN | maj 27, 2010 | Priča dana | 0 comments

$\"$ Sistem međunarodne pravde ne funkcioniše, glavni je zaključak ovogodišnjeg izvještaja Amnesti Internešenala (Amnesty International). Ova ugledna svjetska organizacija za zaštitu ljudskih prava je osudila SAD, Rusiju i Kinu zbog nedovoljne borbe u zaštite ljudskih prava.

"Naš izvještaj pokazuje da moćne zemlje stavljaju sebe iznad zakona i štite svoje saveznike, a pravda se sprovodi kada je prihvatljiva. Jedan od pokazatelja koliko su zemlje posvećene pravnom sistemu je i pristupanje Međunarodnom krivičnom sudu. Od svih zemalja, sedam to tek treba da uradi. To su SAD, Kina, Rusija, Turska, Indija, Indonezijai Saudijska Arabija", objašnjava Klaudio Kordone, vršilac dužnosti generalnog sekretara AI.

AI je apelovao na zemlje Grupe 20 da budu primjer za ugled i da podrže Međunarodni krivični sud prihvatajući njegovu nadležnost.

Kordone kaže da postoje vlade koje se postavljaju iznad zakona tako što ne prihvataju nadležnost Međunarodnog krivičnog suda ili time što štite svoje saveznike od međunarodne pravde.

Sloboda izržavanja ugrožena u Crnoj Gori

AI je ocijenila da je sloboda izražavanja u Crnoj Gori dovedena u pitanje prijetnjama, kaznama i neriješenim političkim ubistvima.

U izvještaju je pomenut slučaja fizičkog napada na novinare dnevnika Vijesti od strane gradonačelnika Podgorice Miomira Mugoše, njegovog sina i vozača, i napomenuto da nema pomaka u istrazi napada na novinara Mladena Stojovića.

AI podsjeća i da u slučaju ubistva direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića nema drugih osumnjičenih niti optuženih, osim Damira Mandića.

U izvještaju se napominje i da nije napredovala istraga u slučaju ubistva Srđana Vojičića, tjelohranitelja književnika Jevrema Brkovića.

AI navodi i da je premijer Milo Đukanović javno kritikovao nevladine organizacije i nezavisne novinare koji su kažnjavani.

U izvještaju je rečeno da je romska populacije i dalje diskriminisana, te da je Crna Gora i dalje tranzitna zemlja za trafikovane žene, koja nije uspjela da osudi trafikante i identifikuje žrtve.

AI je zapazila određeni napredak u procesuiranju ratnih zločina.

"Posebno smo istakli dva slučaja. Prvi je Šri Lanka poslije rata između vlade i Tamilskih tigrova, kada Kolombo nije ni sproveo sopstvenu, niti dozvolio međunarodnu istragu o ponašanju svojih vojnika prema Tamilima. Drugi slučaj je rat u pojasu Gaze. Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava je, po običaju, tražio samo istragu o navodnim zločinima Izraelaca, dok je Savjet bezbjednosti UN, takođe po običaju, zaštitio Izrael od ozbiljnijih kritika. Dobra vijest je to da je sudija Ričard Goldstoun, kome je bila povjerena istraga, samostalno proširio svoj mandat i ispitao je navodne zločine obje strane u tom sukobu", prenosi BBC.

Kordone navodi i slučaj sudanskog predsjednika, Omara al Bašira, koji upravo 27. maja polaže zakletvu za novi predsjednički mandat, iako je pred Međunarodnim krivičnim sudom optužen za ratne zločine u Darfuru.

"Jako nam je žao što je Afrička unija zauzela tako čvrst stav kojim je faktički zaštitila predsjednika al Bašira i spriječila njegovo izručenje Međunarodnom krivičnom sudu. To je posebno iznenađujuće s obzirom na to da su afričke zemlje imale posebno veliku ulogu u formiranju Međunarodnog krivičnog suda. Dobra vijest je da su se neke države, na primjer Južna Afrika i Bocvana, ipak distancirale od takvog stava Afričke unije, što bi moglo da navede i druge zemlje da učine isto".

Rastu ksenofobija, rasizam i netolerancija

U svom godišnjem izveštaju koji obuhvata stanje u 159 zemalja, AI je upozorio na rast ksenofobije, rasizma i netolerancije, posebno u Evropi i Aziji.

U izvještaju AI se navodi da se da je tokom 2009. godine mučenja i drugog maltretiranja ljudi bilo u najmanje 111 zemlja, da je nepravednih suđenja bilo u najmanje 55 država, te da je sloboda govora i izražavanja ograničavana u najmanje 96 zemalja.

Aktuelni šef organizacije AI kaže da pritisak u pravcu poštovanja ljudskih prava treba da ide iz svih pravaca, a ne samo iz UU i njenih agencija, kao što su Savjet za ljudska prava i Međunarodni krivični sud.

"Između ostalog, želimo da apelujemo na zemlje Grupe 20, koje tvrde da imaju vodeću ulogu u svijetu, da potpišu konvenciju o Međunarodnom krivičnom sudu i da prihvate njegovu nadležnost. Istovremeno, od njih tražimo da aktiviraju i druga oruđa kojim bi ljudi, kao što su predsjednik al Bašir, mogli da budu izvedeni pred lice pravde. Jedan primjer toga bio bi da usvoje zakone, koji već postoje u 45 država, kojim bi dozvolili suđenje osobama koje su optužene za zločine protiv čovječnosti pred sopstvenim sudovima…i to bez obzira gdje je zločin počinjen", kaže za BBC Kordone.