Dokumenti koji su procurili u javnost sa samita UN o klimi otkrivaju razdor između industrijskih sila i zemalja u razvoju, koji dovodi u pitanje mogućnost sklapanja novog sporazuma. Aktivisti kažu da nacrt teksta koji je, kao domaćin, predložila Vlada Danske, dovodi siromašne zemlje u podređen položaj, prenosi BBC.

Predlogom je predviđeno da sva pitanja budu riješena u okviru jedinstvenog novog sporazuma, dok se u alternativnom tekstu zemalja u razvoju traži produženje Protokola iz Kjota.

Manja grupa ključnih zemalja razgovarala je prošle sedmice o danskom predlogu i alternativnom tekstu Brazila, Južnoafričke Republike, Indije i Kine.

Danski prijedlog nije bio poznat dok ga  na svom internet sajtu nije objavio list Gardijan.

Dokument pokazuje da su bogate zemlje i države u razvoju podijeljene u vezi sa pitanjima nivoa smanjenja štetnih emisija u zemljama u razvoju, određivanja datuma nakon kojeg emisije moraju da budu umanjene i oblika samog sporazuma.

Zemlje u razvoju žele da njihov doprinos bude regulisan produženjem Protokola iz Kjota, a danskim nacrtom predviđeno je sklapanje jedinstvenog novog globalnog sporazuma o borbi protiv klimatskih promjena.

Kopenhagen: Najtoplija decenija u proteklih 160 godina (08. Dec 2009, 20:01)

Zvaničnici Svjetske meteorološke organizacije (SMO) rekli su učesnicima klimatskog samita u Kopenhagenu da je ova decenija bila najtoplija u proteklih 160 godina, od kako se vodi evidencija o prosječnoj temperaturi, prenosi BBC.

Predstavnici SMO i Britanskog meteorološkog zavoda su predstavili podatke koji govore o stalnom povećanju prosječne temperature na Zemlji u posljednjih 40 godina.

Razgovori o kretanju prosječne temperature vođeni su i tokom nedavne kontroverze oko sadržaja elektronske prepiske britanskih naučnika o ljudskom faktoru kao uzroku klimatskih promjena.

Međutim, zvaničnici SMO kažu da se Zemlja "bez ikakve sumnje zagrijava".

Samit u Kopenhagenu o klimi (video) –  07. Dec 2009, 13:55

U Kopenhagenu je danas počela Međunarodna konferencija UN posvećena klimatskim promjenama, na kojoj učestvuju i predstavnici Crne Gore.

Predsjedavajuća konferencije, koja je okupila 192 zemlje, Koni Hedegard rekla je da je za postizanje sporazuma ključno nalaženje načina za prikupljanje i usmjeravanje javnih i privatnih sredstava ka siromašnim zemljama, kako bi im se pomoglo u borbi sa posljedicama klimatskih promjena.

"Ovo je naša prilika. Ako je propustimo, moglo bi da prođe mnogo godina prije nego što nam se pruži nova i bolja. Ako nam se ikad pruži", rekla je novoimenovana evropska komesarka i bivša danaska ministarka klime Koni Hedegard.

Svjetski lideri moraju da iskoriste do sada nezabilježenu podršku kako bi napravili odlučujuće korake u borbi protiv klimatskih promjena, izjavio je juče šef Okvirne konvencije UN za klimatske promjene Ivo de Bur. On je pozvao države da na samitu "pruže snažan i dugoročan odgovor na izazove klimatskih promjena".

"Nikada za 17 godina pregovora o klimi toliko mnogo različitih država nije dalo čvrsta obećanja", rekao je de Bur, dodajući da je takva podrška "nezabilježena".

Svjetska služba BBC je objavila rezultate istraživanja prema kojem 64 posto stanovnika na planeti smatra da su klimatske promjene izuzetno ozbiljan problem.

To je za 20 posto više ljudi nego u anketi sprovedenoj prije 10 godina.

Istraživanje pokazuje da vlade zemalja širom svijeta imaju podršku 60 posto populacije da potroše više novca kako bi se uhvatile u koštac sa ovim problemom.

Prema istraživanju BBC, u SAD i Kini, koje su dva najveća zagadjivača na planeti, zabrinutost stanovništva zbog klimatskih promjena je opala.

Zvaničnici UN poručuju da emisije štetnih gasova u atmosferu mora da bude smanjena kako bi bila izbjegnuta opasnost od porasta temperature na Zemlji, a BBC podsjeća da između dva bloka zemalja i dalje postoje razlike u pristupu rješenju problema globlanog otopljavnja.

Zemlje u razvoju insistiraju na tome da industrijalizovane države pred sebe postave još više ciljeve za smanjenje emisije štetnih gasova i obavežu se da će ispuniti obećanja koja se odnose na novčana davanja.

S druge strane, bogate zemlje tvrde da bi novi sporazum morao da sadrži i određena ograničenja emisije ugljendioksida u većim zemljama u razvoju, jer su one trenutno i veći zagađivači.

Samit je počeo filmom o katastrofalnim posljedicama u koliko se ne obuzda globalno zagrijavanje