Crnogorski parlament je, većinom glasova prisutnih poslanika, usvojio deklaraciju kojom se osuđuje  zločin vojske bosanskih Srba nad bošnjačkim civilima u Srebrenici, jula 1995. godine.

Ukupno je glasalo 69 poslanika i poslanica, od čega ih je 49 glasalo za, sedam protiv, a 13 je bilo uzdržano.

Za predloženu deklaraciju su, osim poslanika vladajuće koalicije, koju čine i poslanici Bošnjačke stranke, Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative, glasali i poslanici opozicionog Pokreta za promjene.

Usvojena deklaracija je na tragu Rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrnici, a njeni formalni predlagači su grupa partija iz vladajuće koalicije – Socijaldemokratske partije i Demokratske partije socijalista.

Tokom rasprave su se ispoljile sve uobičajene razlike crnogorskog političkog spektra.

Poslanik opozicionog pokreta za promjene (PzP) Koča Pavlović je zamjerio predlagačima teksta deklaracije što pokušavaju da skinu odgovornost crnogorskog režima iz 1995. godine za zločin, jer je taj režim, kako je podsjetio Pavlović, tada govorio o “oslobađanju Srebrenice”.

Pavlović je sporni dio predloga deklaracije nazvao trojanskim konjem za farbanje istorije, na šta je jedan od predlagača, potpredsjednik parlamenta Rifat Rastoder rekao da tvrdo stoji iza i tog dijela rezolucije.

Poslanik Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović je upozorio da se tekstom predložene deklaracije mogu ponovo podstaći tek donekle prevaziđene podjele u Crnoj Gori, a poslanik Nove srpske demokratije Goran Danilović je pledirao za osuđivanjem svih zločina, a ne samo srpskih nad muslimanckim življem u Srebrenici.

Poslanik i potpredsjednik PzP Branko Radulović je apostrofirao odgovornost trojice čelnih ljudi crnogorskog režima s početka devedesetih, kada se desio i zločin u Srebrenici – Momira Bulatovića, bivšeg lidera Demokratske partije i predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića, sadašnjeg lidera DPS i ondsašnjeg i sadašnjeg premijera Crne Gore, i Svetozara Marovića, ondašnjeg potpredsjednika DPS i predsjednika crnogorskog parlamenta, a sadašnjeg potpredsjednika Vlade Crne Gore premijera. Radulović je rekao da njih trojica treba i krivično da odgovaraju.

Poslanik SNP Bulatović je rekao da postoji spremnost te partije na kompromis, u smislu redizajniranja predloga deklracije koja bi bila prihvatljiva za sve.

Dva predložena amandmana Nove srpske demokratije nijesu prihvaćeni.

Crnogorski parlament će raspravljati o deklaraciji koja osuđuje zločin u Srebrenici (07. Jul 2009, 14:39)

Crnogorski parlament je na dnevni red sjednice koja je počela danas uvrstio predlog deklaracije koju je ponudila članica vladajuće koalicije, Socijaldemokratska partija (SDP), čijim bi eventualnim usvajanjem parlement osudio zločin vojske bosanskih Srba nad bošnjačkim civilima u Srebrenici, jula 1995. godine.

Potpredsjednik SDP Rifat Rastoder je podsjetio danas da bi, prema predlogu deklaracije, Crna Gora povodom 11. jula, Dana sjećanja na genocid u Srebrenici, trebala da se suoči sa bliskom prošlošću.

Predloženo je, takođe, da Crna Gora pozove i susjedne zemlje da osude zločine svojih državljana, kao i zločine počinjene na njihovim teritorijama tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije.

Rastoder je ranije, podsjećajući da je jedan od povoda za donošenje deklaracije činjenica da je Evropska unija osdudila taj zločin, rekao da i Crna Gora prema ratnim zločinima treba jasnio da se odredi iz pijeteta prema žrtvama.

On je za podgoričke Vijesti kazao da bi usvajanje deklaracije potvrdilo jasan odnos Crne Gore prema EU, ali i svojoj prošlosti.

“Crna Gora treba jasno da se odredi prema tom zločinu radi pridruživanja stavu cijele međunarodne zajednice. Godišnjica zločina je povod da Crna Gora prva krene sa suočavanjem sa bliskom prošlošću i rasvijetli slučajeve koji bi mogli imati elemte zločina, a direktno ili indirektno su vezani za nju”, rekao je Rastoder.