Zemlje jugoistočne Evrope nastojaće da brigu o kulturnom nasljeđu uvrste u prioritete državnih politika i promovisaće dijalog kao osnovu dalje saradnje, zapisano je u Deklaraciji* usvojenoj na Samitu šefova država Jugoistočne Evrope.

U danas na Cetinju usvojenom dokumentu istaknut je značaj promovisanja održivog razvoja i uloge koju u svakoj razvojnoj strategiji mora imati kulturna baština, posebno u okvirima turističkog razvoja.

Predsjednici država regiona obavezali su se da će unaprjeđivati kulturnu saradnju i doprinositi poštovanju i toleranciji među ljudima.

Samit predsjednika država Jugoistočne Evrope Raznolikost kulturne baštine-upravljanje i turistička promocija održan je danas u Vladinom domu na Cetinju, pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a u saradnji sa UNESCO-om i Savjetom Evrope.

Predsjednik Vujanović se juče sastao sa nekime od učesnika skupa, koji su doputovali ranije i odsjeli u budvanski hotel Avala.

Samit je, kako je najavljeno, promovisao vrijednost dijaloga kultura i civilizacija kao osnovu zajedničkog razumijevanja i partnerstva.

Učesnici samita bili su predsjednici država regiona: Albanije-Bamir Topi, Bugarske-Georgi Parvanov, Hrvatske-Stjepan Mesić, Makedonije-Đorđe Ivanov, Srbije- Boris Tadić, Slovenije-Danilo Tirk, kao i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine-Nebojša Radmanović. U radu skupa učestvovaće i generalni direktor UNESCO-a Koičiro Macura i generalni sekretar SE Teri Dejvis.

Predsjednik Kosova nije pozvan na Cetinje (03. Jun 2009, 11:45)

Kosovski predsjednik Fatmir Sejdiju nije pozvan na samit država jugoistočne Evrope koji će sjutra biti održan u Cetinju, prenosi Tanjug pisanje prištinskog lista Ekspres.

Na zvaničnom veb sajtu predsjednika Crne Gore ne pominje se ime predsjednika Kosova. Navedena su imena ostalih sedam predsjednika država regiona. Na spisku učesnika su predsjednici Albanije, Bugarske, BiH, Makedonije, Srbije, Slovenije i Crne Gore.

Zvaničnici kosovskog predsjedništva znaju da sastanak na Cetinju organizuje UNESCO i da je to razlog što predsjednik Sejdiju nije pozvan.

"UNESKO je dio Ujedinjenih nacija, koje imaju neutralan stav prema nezavisnosti Kosova", rekao je portparol kosovskog predsjednika Džavit Bećiri.

Na zvaničnom veb sajtu crnogorskog predsjednika piše da je Filip Vujanović pokrovitelj skupa, koji je organizovan u saradnji sa UNESCO-om i Savjetom Evrope.

Vlada Crne Gore je zvanično priznala Kosovo 9. oktobra prošle godine.

---

*Tekst Deklaracije "Upravljanje raznolikošću kulturne baštine i njeno promovisanje u turističke svrhe", koja je usvojena na Samitu predsjednika država Jugoistočne Evrope, Cetinje, 4.6.2009.

Mi, predsjednici država i drugi visoki zvaničnici Jugoistočne Evrope, sastajući se na Cetinju 3. do 4. juna 2009. godine, na Regionalnom forumu Jugoistočne Evrope "Upravljanje raznovrsnom kulturnom baštinom i njeno promovisanje u turističke svrhe", u organizaciji predsjednika Crne Gore gospodina Filipa Vujanovića, generalnog direktora UNESCO-a gospodina Koichira Matsuure i generalnog sekretara Vijeća Evrope gospodina Terryja Davisa,

Potvrđujući predanost idealima i principima definisanim u Povelji Ujedinjenih nacija, Ustavu UNESCO-a, Statutu Vijeća Evrope, Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i Paktu o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima,

Okupljeni s ciljem promovisanja politike održivog upravljanja i razumijevanja raznovrsnih uloga kulturne baštine, te njenog značaja za razvoj i promovisanje turizma, koji prevazilazi granice i može da stvori uslove za širi oblik regionalne saradnje,

Prepoznajući zajedničku odgovornost svih struktura i subjekata društva za uspješno upravljanje kulturnom baštinom,

Podsjećajući na važnost očuvanja i promovisanja kulturne baštine kao značajnog elementa nacionalnog identiteta,

Svjesni da kulturna raznolikost nacionalnih identiteta čini osnov i predstavlja preduslov regionalne saradnje, pa tako i regionalne saradnje potrebne za očuvanje kulturne baštine;

Potvrđujući da upravljanje kulturnom i prirodnom baštinom nekog područja mora biti zasnovano na potpunom poznavanju njenih historijskih, kulturnih i prirodnih vrijednosti, poznavanju specifičnih resursa određene oblasti, njenih osjetljivih tačaka koje su podložne prijetnjama i pritiscima, kao i mogućnosti koje mogu proisteći iz statusa zaštićenosti, sa potencijalom za održivi razvoj,

Prepoznajući ulogu koju kulturna i prirodna baština imaju u životu i razvoju naših društava i neizmjeran potencijal održivog kulturnog turizma u smislu upoznavanja  raznolikosti naše baštine i time i njegovanja razmjene i dijaloga među kulturama;

Takođe svjesni da turizam predstavlja instrument za očuvanje i promovisanje kulturne raznolikosti, značajan mehanizam za dijalog među kulturama i izvor društvenog i ekonomskog razvoja;

Naglašavajući da ova deklaracija predstavlja kontinuitet Poruke o dijalogu između civilizacija (Ohrid, 2003), Deklaracije sa Samita o interreligijskom i interetničkom dijalogu u Jugoistočnoj Evropi (Tirana, 2004), Deklaracije o kulturnim koridorima Jugoistočne Evrope (Varna, 2005), Deklaracije o komunikaciji u oblasti baštine (Opatija, 2006), Deklaracije o kulturnoj raznolikosti kao mostu između kulturne baštine i kulture budućnosti (Bukurešt, Sibiu, 2007), te Deklaracije o međukulturnim susretima o pomorskim, rječnim i jezerskim rutama Jugoistočne Evrope (Atina, 2008),

Naglašavajući, takođe, značaj kulturnih ruta, itinerera i koridora Jugoistočne Evrope, koji je istaknut u Deklaraciji iz Varne (2005) te dalje razvijen u Strategiji i Akcionom planu za kulturne koridore Jugoistočne Evrope iz Opatije (2006), sa ciljem koordinisane i koherentne promocije kulturne raznolikosti ove regije;

Izražavamo posebno zadovoljstvo napretkom koji je postignut u ostvarivanju ciljeva prethodno usvojenih deklaracija i činjenicom da se ovogodišnji Samit, čiji je akcenat na raznolikost kulturne baštine, održava u Crnoj Gori, koja je kao društvo utemeljena na osnovama multietničkog i multikulturalnog sklada.

I

Vodeći se:

a)       principima sadržanim u relevantnim međunarodnim instrumentima i standardima UN-a, UNESCO-a i Vijeća Evrope: Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (1950), Konvenciji o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba (1954.) sa dva protokola (1954. i 1999.); Konvenciji o sredstvima zabrane i sprečavanja nedozvoljenog uvoza, izvoza i prenosa vlasništva na kulturnim dobrima (1970.); Konvenciji o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (1972.); Evropskoj kulturnoj konvenciji (1954), Konvenciji o zaštiti podvodne kulturne baštine (2001.); Konvenciji o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (2003.); Konvenciji o zaštiti i promociji raznolikosti kulturnih izraza (2005.); Konvenciji o zaštiti arhitektonskog blaga Evrope (1985.); Evropskoj konvenciji o zaštiti arheološkog naslijeđa (revidiranoj) (1992.); Evropskoj konvenciji o pejzažu (2000.); Okvirnoj konvenciji o vrijednosti kulturne baštine za društvo (2005.); 

b)      značajem uloge međunarodnih organizacija koje učestvuju na Samitu, prije svega:

i.      UNESCO-a, kao faktora jačanja međunarodne i regionalne saradnje, naročito kroz postavljanje niza standarda u oblasti kulture, sa posebnim osvrtom na stvaranje uslova za dijalog na osnovama poštovanja vrijednosti svih civilizacija i kultura, kao i očuvanje i promovisanje vrijednosti kulturne i prirodne baštine, te podizanje svijesti naših građana o osnaživanju razvoja kulturnog identiteta i raznolikosti,

ii.      Savjeta Evrope i njegove misije u promovisanju ljudskih prava, demokratije i vladavine prava, uključujući i njegovanje svijesti o značaju evropskog kulturnog identiteta i raznolikosti zaštitom i unapređenjem kulturne baštine kroz očuvanje i rehabilitaciju u okviru Regionalnog programa za kulturnu i prirodnu baštinu Jugoistočne Evrope. Kao zajednička inicijativa sa Evropskom komisijom, ovaj integrisani pristup doprinosi društvenom i ekonomskom razvoju lokalnih zajednica, s ciljem poboljšanja blagostanja građana i boljeg razumijevanja i pomirenja između kultura u regiji;

iii.      Evropske unije, u davanju podrške programima i inicijativama za ujednačeni održivi regionalni razvoj, te održivost kulturne baštine Jugoistočne Evrope;

II

Okupljeni već sedmi put nad istim ciljem – jačanjem regionalne saradnje, a potičući iz različitih kulturnih miljea, kroz sopstveni primjer potvrđujemo i dokazujemo našu uvjerenost u modele multikulturalnosti kao temelja demokratskih društava,

Uvjereni da prepoznavanje i priznavanje kulturne raznolikosti predstavlja značajan instrument za poštovanje prava i sloboda pojedinca; ponovo ističući odlučnost u osnaživanju ovih demokratskih načela u našim društvima, izjavljujemo:

da ćemo, polazeći od Univerzalne deklaracije o kulturnoj raznolikosti, u kojoj su dostojanstvo, kultura i njihov međusobni dijalog, uzajamno bogaćenje novim spoznajama i poštovanje vrijednosti kao što su tolerancija i raznolikost, istaknuti kao najznačajnija osnova međunarodnog mira i sigurnosti, unaprijediti i jačati regionalnu i međunarodnu kulturnu saradnju, te doprinositi poštovanju među kulturama i razumijevanju i toleranciji među ljudima,

da ćemo nastojati da brigu o naslijeđu i poštovanje naslijeđa uvrstimo u prioritete državnih politika i kroz poštovanje kulturne raznolikosti promovišemo i interkulturni dijalog kao osnov naše dalje saradnje,

da ćemo biti posvećeni osmišljavanju mehanizama podrške kulturnoj raznolikosti, čime ćemo afirmisati multikulturalizam kao temelj društava koje danas predstavljamo,

da ćemo stvarati modele podrške promovisanju principa demokratije i vladavine prava kroz kulturu i slaviti kulturnu baštinu kao stjecište svih raznolikosti i iz nje učiti kako nas raznolikost zbližava,

da ćemo iznaći efikasne i integralne instrumente upravljanja, kako bismo osnaživali blagodeti tradicije i štitili ih od nekih karakteristika globalizacije, što će nam omogućiti da se suočimo sa budućim izazovima,

da ćemo raditi na jačanju svijesti o značaju kulturne i prirodne baštine i očuvanju integriteta i autentičnosti vrijednosti zaštićenog dobra i njegove sredine u interesu svih, budući da ono predstavlja važan resurs za održivi razvoj cijele zajednice,

da ćemo osigurati da razvoj zaštićenih područja i neposrednog okruženja bude adekvatno planiran, usmjeravan i kontrolisan i utemeljen na viziji dugoročnog razvoja,

da ćemo promovisati izradu participatornih planova za upravljanje mjestima kulturne baštine i zaštićenim cjelinama, uključujući i politiku i praksu za održivo upravljanje posjetama ovim lokacijama, čime će se definisati strateški pristup za zaštitu, valorizaciju i prezentaciju istorijskih, kulturnih i prirodnih vrijednosti kulturne baštine,

da ćemo promovisati projekte u oblasti kulturne i prirodne baštine kojima se doprinosi održivom razvoju; iznalazeći i koristeći nove fondove za rehabilitaciju mjesta kulturne i prirodne baštine Jugoistočne Evrope, sa posebnim akcentom na obrazovanje mladih i prekogranične aktivnosti i međusobno povezivanje,

da ćemo, u svrhu kvalitetne turističke promocije valorizacije destinacija Jugoistočne Evrope, isticati upravo korišćenje artefakata kulturne baštine, kao pravaca kulturne raznolikosti i viševjekovnog suživota različitih kultura, etnosa, religija i nacija ovog regiona,

da ćemo razvijati aktivnosti izgradnje kapaciteta upravljanja u turizmu, davanja savjeta i zanatskog projektovanja, s ciljem poboljšanja kvaliteta u turizmu, čuvajući u isto vrijeme i unapređujući vrijednosti kulturne baštine;

da ćemo podsticati lokalne organe i stanovnike da preuzmu odgovornost i uključe se u zaštitu i očuvanje svoje baštine i u procese donošenja odluka o upravljanju ovim područjima;

da ćemo pripremati strategije za jačanje održivog turizma kao integrisanog pristupa kulturnom i ekološkom turizmu u Jugoistočnoj Evropi, prepoznajući njegov značajan razvojni potencijal.

Da ćemo i dalje podržavati regionalne inicijative, uzimajući u obzir uspješni uticaj Projekata integrisane rehabilitacije / Procjena stanja arhitektonskog i arheološkog naslijeđa (IRPP/SAAH), koju zajednički realizuju Vijeće Evrope i Evropska komisija i u kontekstu predstojeće Ljubljanske konferencije o finansiranju Rehabilitacije baštine u Jugoistočnoj Evropi (6. do 7. novembar 2009. godine), podstičemo ministarstva kulture zemalja regije da:

–         naprave popis rezultata ove zajedničke akcije

–         nastave da rade i preuzimaju odgovornost za njenu implementaciju

Podržavamo preporuke sa godišnjih ministarskih konferencija o kulturnoj baštini u Jugoistočnoj Evropi, od kojih će se sljedeća održati u Crnoj Gori krajem 2009. godine i predlažemo novu strategiju regionalne saradnje, s ciljem unapređenja kulture kao ključnog resursa u njegovanju održivog razvoja.

III

Pozdravljamo prijedlog predsjednika Republike Turske, gospodina Abdulaha Güla, da bude domaćin Regionalnog foruma 2010. godine sa nazivom Muzika kao metafora kulturnog dijaloga.

Crna Gora, 4.6.2009. godine