Đurović: Teški pregovori sa Ukrajinom

by | feb 4, 2009 | Priča dana | 8 comments

\"

Pregovori sa Ukrajinom za članstvo Crne Gore u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO) veoma su teški, jer ukrajinski predstavnici traže snižavanje carina za hiljadu proizvoda, saopštila je potpredsjednik Vlade, Gordana Đurović.

Pregovori Crne Gore i Ukrajine počeli su juče u Ženevi, i od njihovog ishoda zavisi članstvo Crne Gore u STO.

"Zahtjevi Ukrajine su veoma veliki i Crna Gora ne može odgovoriti na sve, pa je nemoguće je predvidjeti kako će se završiti današnji pregovori", kazala je Đurović za Pobjedu.

"Ako u ovih nekoliko dana ne postignemo dogovor, onda ćemo se vratiti u svoje države i pokušati da nađemo još malo prostora za ponovno zakazivanje pregovora. Runde mogu ići u nedogled, ali se nadamo da ćemo imati podrške i od Sekretarijata STO jer je Crnoj Gori veoma važno da se sve što je moguće suštinski ispregovara", kazala je Đurović.

Ukrajina blokirala ulazak CG u STO (22. Jan 2009, 11:36)

Crna Gora neće biti primljena u Svjetsku trgovinsku organizaciju 3. februara, kao što je bilo planirano, zato što Ukrajina nije pristala da potpiše bilateralni sporazum bez čega učlanjenje nije moguće, kazala je za Vijesti potpredsjednica Vlade prof.dr Gordana Đurović.

Đurović je kazala da je stav Ukrajine "bez presedana" i da sličan slučaj nije zabilježen u istoriji STO koja postoji od 1995. godine.

Ukrajina je od Crne Gore tražila dodatna pojašnjenja zakonodavstva iz oblasti poljoprivrede, industrije, roba i usluga.

"Neprihvatanjem našeg predloga za potpisivanje bilateralnog sporazuma neprijatno smo iznenađeni. Ne razumijemo takav stav i ne znamo da li Ukrajina ima neki interes da Crna Gora ne postane članica STO",  rekla je Đurović.

Država Crna Gora je prešla dug put od kada je u februaru 2005. godine počela proces pristupanja STO. Bilateralni sporazumi, nakon što je Crna Gora ispunila njihove zahtjeve, su potpisani sa SAD, sa državama Evropske unije, Švajcarskom, Brazilom, Norveškom, Kanadom, Kinom i Japanom.

Ona je objasnila da sada sve i dalje ostaje u rukama Ukrajinaca, sa njima će biti nastavljeni detaljni pregovori, ali Crna Gora nije spremna da pravi dodatne ustupke i mjenja zakonodavstvo onako kako Ukrajini odgovara.

Predstavnici Vlade su se nadali da će do 20. januara formirati radnu grupu koja bi ih 3. februara predstavljala na zasjedanju Generalnog savjeta STO u Ženevi gdje bi Crna Gora postala 154 zemlja članica.

8 0 komentara

  1. PCNEN

    Postovane kolege, u Vasoj informaciiji o blokaci Crne Gore u pristupanju WTO od strane Ukrajine samo ste izostavili jednu vaznu stvar – niste naveli da je Ukrajina poslala tek 19. decembra zahtjev za otvaranje bilateralnih pregovora sa Crnom Gorom, u vremenu kada je nasa Radna grupa za pristupanje vec zakljucila da su svi bilaterali zatvoreni, 7. novembra 2008.godine i nas aplikacioni paket se nasao na web portalu WTO, dostupan clanicama WTO za konacne, vise tehnicke komentare, ako ih imaju. Ukrajina je to znala, jer je njen predstavnik bio na sastanku radne grupe 7. novembra 2008. godine u Zenevi, kao i sto je cinjenica da je imala uvid u nas aplikacioni paket, koji je okacen na web portal WTO 12. decembra 2008.godine. To je presedan – poslati zahtjev za otvaranje bilateralnih pregovora u ovoj finalno fazi procedura za okoncanje procesa pristupanja. Crna Gora je odradila sve sto je bilo u njenoj moci da ubjedi kolege iz Ukrajine da, ili povuku zahtejv, ili pristanu da se potpise bilateralni sporazum i time omoguci prijem Crne Gore u WTO 3. februara 2009.godine. Na zalost, Ukrajina je juce, 21. januara poslala negativan odgovor. Oni zele da jos pregovaraju i ne interesuje ih ni jedan argument Crne Gore, niti kvalitet nase ponude, niti stavovi drugih drzava clanica WTO, nisti molba WTO Sekretarijata i Evropske unije, da to nije u redu i da bi trebali da omoguce da se to okonca, u najboljem interesu dobre bilateralne saradnje koja postoji izmedju Ukrajine i Crne Gore. Mislim da je ovo veoma vazno istaci. Crna Gora nije nista pogrijesila u cijelom ovom procesu. Mozda bi bilo dobro da ovo nekako precizirate, na bazi informacija koje sam Vam upravo pojasnila.

    S postovanjem, Prof dr Gordana Djurovic Potpredsjednik Vlade Crne Gore
    —————————————-
    Napomena: Postovani komentar je stigao e-poštom.

  2. perfect stranger

    Evo kako bih ja prokomentarisao: velika Ukrajina pokusava da podvaljuje maloj Ukrajini. Inace, ukrajinske vlasti vec godinama sprovode institucionalni progon ruske kulture i jezika, kao i suprotstavljanje tradicionalnoj pravoslavnoj crkvi. (a drskost “narandzastih” u vjecnoj gasnoj krizi s Rusima je opstepoznata). Naravno, ukrajinske vlasti se ne bi usudjivale da se tako ponasaju u nedostatku jake americke podrske i mlakog stava EU. Podsjeca li nas mozda ova situacija na nesto sto se godinama desava i na balkanskim prostorima? U svakom slucaju, antiruska politika ukrajinskih vlasti je toliko izrazena da oni vjerovatno zele da kaznjavaju i zemlje u kojima Rusija ima znacajne ekonomske interese. Vjerovatno u tom pravcu treba gledati da bi se pravilno “procitala” aktuelna situacija u vezi prijema u WTO.

  3. Danilo Stojanovic

    “Inace, ukrajinske vlasti vec godinama sprovode institucionalni progon ruske kulture i jezika, kao i suprotstavljanje tradicionalnoj pravoslavnoj crkvi.” Perfect Stranger.

    Inace, Prva Pravoslavna Crkva je bila osnovana u Kijevu (ne u Moskvi kako vi, izgleda, mislite).

    Inace, Ukrajinski jezik se razlikuje od Ruskog. Da li bi trebali da promovisu Ruski jeziik u odnosu na svoj? Zasto?

    Inace, “tradicionalna (ruska) pravoslavna crkva” sprovodi veliko-rusku imperijalnu politiku i zaista ugnjetava i sukobljava se sa novosnovanim nacionalnim crkvama sirom bivseg SSSR-a.

    Priznacete valjda da Pravoslavne crkve imaju nacionalni karakter (za razliku od Katolicke – “svjetske”) i da je normalno da nezavisna Ukrajina ima i svoju – Ukrajinsku – crkvu. Tim prije sto je bila prva na tim prostorima.

    A sto se tice njihovog odnosa sa Rusima – dovoljno govori cinjenica sto se – poslije toliko godina “zajednickog zivota” – jos uvijek strastveno “vole”. Bice da ima necega ruznog u “ruskoj ljubavi” kad ih niko od bivsih partnera ne voli?

    Niko od dobra ne bjezi.

    P.S. – Sto se tice stava Ukrajine (koji je, po meni, apsurdan) zaista je puno toga nejasno. Koji su motivi za to? Nesto mi nije logicno da Ukrajina zauzima tako negativan stav prema CG – sa kojom ima tako malo znacajnih zajednickih interesa – i nikavih sporova? Nesto nedostaje u ovoj prici.

  4. perfect stranger

    Gospodine Stojanoviću, nažalost opet primjećujem proizvoljnosti i podmetanja s vaše strane. Priznaćete da nije lako diskutovati u uslovima kada neko sagovorniku uporno stavlja u usta nešto što nije izjavio. Stoga sam prinuđen da, tačku po tačku, demantujem i demontiram vaše proizvoljnosti.

    “Inace, Prva Pravoslavna Crkva je bila osnovana u Kijevu (ne u Moskvi kako vi, izgleda, mislite).” D.S.
    – Nije tačno. Prva Pravoslavna Crkva nije osnovana u Kijevu, niti ja mislim da je osnovana u Moskvi. Ako pomišljate na prostore bivšeg SSSR-a, prva pravoslavna crkva je osnovana u Gruziji, u V vijeku (istina, znatno prije podjele Hriščanstva iz 1054 g.). Ono na šta ste vi mislili je prihvatanje hrišćanstva na teritoriji današnje Ukrajine pod uticajem Vizantije (988 g.). To se dešava pod knezom Vladimirom (čuveno krštenje u rijeci Dnjepar), u državi koja se zvala Kijevska Rusija – prva ruska država formirana oko grada Kijeva, oko 880. godine, a koja je trajala do XII vijeka. I prošle godine su ruski crkveni i politički zvaničnici dolazili u Ukrajinu, da na rijeci Dnjepar proslavljaju godišnjicu krštenja kneza Vladimira.

    “Inace, Ukrajinski jezik se razlikuje od Ruskog. Da li bi trebali da promovisu Ruski jeziik u odnosu na svoj? Zasto?”. D.S.
    -Ja vrlo dobro znam da se ukrajinski jezik razlikuje od ruskog, a nijesam tvrdio da Ukrajinci treba da promovišu ruski u odnosu na ukrajinski jezik. Dakle, nova vaša proizvoljnost. Ja sam napisao da se u Ukrajini u zadnjih nekoliko godina, a pod uticajem “narandžaste koalicije”, progoni ruski jezik i kultura, što je posebno dramatično uzimajući u obzir da ne samo 10-ak miliona Rusa u Ukrajini, već i veliki broj Ukrajinaca (naročito u istočnim djelovima zemlje) govore ruski jezik. A vama je sve to normalno i logično, je li tako?

    “Inace, “tradicionalna (ruska) pravoslavna crkva” sprovodi veliko-rusku imperijalnu politiku i zaista ugnjetava i sukobljava se sa novosnovanim nacionalnim crkvama sirom bivseg SSSR-a.” D.S.
    – Nije tačno. Pod “tradicionalnom (ruskom) pravoslavnom crkvom” vi vjerovatno podrazumijevate Ukrajinsku pravoslavnu crkvu (Moskovska Patrijaršija) – koja jeste tradicionalna, ali koja nikog ne ugnjetava, već se nalazi pod velikim pritiskom ukrajinskih vlasti i nekih novosnovanih crkava. Ukrajinska pravoslavna crkva (Moskovska Patrijaršija) ima najveći broj crkava u Ukrajini, 35 eparhija i 10.875 parohija. Osim ove tradicionalne, autokefalne crkve, i jedine priznate od strane sestrinskih pravoslavnih crkava postoje i: Ukrajinska pravoslavna crkva (Kijevska Patrijaršija – osnovana 1995), Ukrajinska “autokefalna” pravoslavna crkva (osnovana 1919. godine u Kijevu, zabranjena za vrijeme Sovjetskog perioda, i ponovo legalizovana 1989.), Unijatska Ukrajinska grko-katolička crkva, Katolici, protestanti, sljedbenici Judaizma, itd.

    “Priznacete valjda da Pravoslavne crkve imaju nacionalni karakter (za razliku od Katolicke – “svjetske”) i da je normalno da nezavisna Ukrajina ima i svoju – Ukrajinsku – crkvu. Tim prije sto je bila prva na tim prostorima.” D.S.
    – Legitiman je nastanak novih vjerskih organizacija, ali to ne smije značiti progon i diskriminaciju zvanične pravoslavne crkve, kao što je trenutno u Ukrajini slučaj. Ponavljam, prva crkva na tim prostorima je nastala u desetom vijeku, u prvoj ruskoj državi – Kijevskoj Rusiji – i njena nasljednica je Ukrajinska pravoslavna crkva (Moskovska Patrijaršija).

    “A sto se tice njihovog odnosa sa Rusima – dovoljno govori cinjenica sto se – poslije toliko godina “zajednickog zivota” – jos uvijek strastveno “vole”. Bice da ima necega ruznog u “ruskoj ljubavi” kad ih niko od bivsih partnera ne voli?”. Niko od dobra ne bjezi.”D.S.
    – Odgovornost za trenutne loše rusko-ukrajinske odnose je na obje strane, ali se mora primijetiti da je najveća odgovornost na strani ukrajinskih vlasti (gasna kriza je samo jedan od očiglednih primjera). Mislim da će se dosta toga promijeniti i iskristalisati nakon narednih ukrajinskih predsjedničkih i parlamentarnih izbora.

    “P.S. – Sto se tice stava Ukrajine (koji je, po meni, apsurdan) zaista je puno toga nejasno. Koji su motivi za to? Nesto mi nije logicno da Ukrajina zauzima tako negativan stav prema CG – sa kojom ima tako malo znacajnih zajednickih interesa – i nikavih sporova? Nesto nedostaje u ovoj prici.”
    – Na prvi pogled jeste nelogično, ali ja sam dao jedan pokušaj razumijevanja situacije. Pokušajte se više koncentrisati kada čitate moje komentare, tako će biti manje proizvoljnosti, a diskusija će dobiti na kvalitetu. S poštovanjem,

  5. perfect stranger

    Ispravka – iščitavajući moj komentar, primijetio sam da sam napisao autokefalna Ukrajinska pravoslavna crkva (Moskovska Patrijaršija), što naravno ne može biti.

  6. Vladimir Nedovic

    Jos uvijek su aktuelni komentari na prvu vijest, od 22. januara, i iako je i onaj Danila Stojanovica prilicno logican, slozio bih se po ovom pitanju sa perfect strangerom.

    A imao sam prilike da u Amsterdamu slusam Juscenka, velikog heroja narandzaste revolucije, koji je ostavio utisak obicnog jeftinog politickog demagoga.

  7. Yankee

    Kakve veze ima to o cemu govori G-dja Djurovic i sto ona hoce sa time da kaze? Sasvim je sve isto da li je Ukrajina sprijecila ulazak CG u WTO ili je to mogla biti neka druga zemlja. Gospodjo Djurovic vi hocete da budete veliki igraci u velikom timu zaobilazeci cinjenicu da visokim cijenama i nenormalno visokim carinskim stopama koje ste zapravo pretocili u nekakav PDV bez milosti pljackate sopstveni narod. Vama su ocigledno u istoj ravni traktor, djubriva, sjemena i ko zna jos koje potrepstine koje se ne proizvode u CG sa recimo sljunkom, zeljezom, keksom, vinom rakijom… Pozdravljam odluku Ukrajine u nedostatku hrabrosti CG-biraca jer je ovo jedini nacin da izadjemo iz ove cene rupe.

  8. Co`ek zena

    Ali, Ukrajinu na stranu, mi se ulaskom u STO bavimo nekoliko puta duze nego sto nam je to ovaj isti tim obecavao, sto govori o nerealnom planu i to se stalno zaboravlja napomenuti. I ne znam sta mi tu sad ulazimo u razloge Ukrajine umjesto da se bavimo onim sto od nas zavisi. Ukrajina je vec tamo i moze joj biti, zasto mi nismo?

Submit a Comment