![\"Ilustracija\"](\"http://www.pcnen.com/images/30/banke.jpg\")
Centralna banka Crne Gore je izmijenila i dopunila svoju Odluku o minimalnim standardima kapitala banke, i sada je predviđeno da je banka koja ima godišnji rast potraživanja po osnovu kredita i poslova lizinga veći od 60 podsto dužna da održava koeficijent solventnosti najmanje na nivou od 10 odsto, a da je banka koja ima godišnji rast potraživanja veći od 100 posto dužna da održava koeficijent solventnosti ili pokrića najmanje na nivou od 12 posto.
Dopuna Odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom, kako je saopšteno iz CBCG, predviđa izvjesna ograničenja u obavljanju kreditnih poslova banaka, pri čemu najveća ograničenja važe za najveće banke, iz razloga što bi negativne posljedice kreditne ekspanzije tih subjekata na sigurnost i stabilnost bankarskog sistema bile najveće, kao i zbog principa pravičnosti prema malim bankama.
Dopunjena i izmijenjena odluka CBCG biće primjenjivana od 1. januara iduće godine.
Današnje Vijesti pišu da je ukupna zaduženost crnogorskih građana kod banaka iznad 600 miliona eura.
Za prvih osam mjeseci ove godine dug stanovništva prema bankama uvećan je 302,2 miliona eura ili 97,1 odsto, dok godišnje uvećanje iznosi 403,9 miliona eura ili 192,9 odsto.
Mucno je kad zemlja nema svoju valutu, pa ne moze da kontrolise cijenu novca kamatnim stopama kao ostatak svijeta. Ovako moraju da koriste komunisticke metode i izdaju direktive bankama.
Pametan je ovaj ‘Ekonom’! Trebalo bi ga predloziti da bude Guverner evropske banke za razvoj. Uveo bi on ponovo, da svaka zemlja u Evropi se vrati na upotrebu onog novca sto su nekad imali. Tako bi mogli da kontrolisu svoju, i samo svoju valutu u opticaju, a pored toga je ‘lako’ kontrolisati kamate. Nije to tako ‘ekonome’.
Ocekivane reakcije. Normalna reakcija Centralne banke. Ne ocekujem da ce se zbog njene primjene gradjani ubuduce kreditno zaduzivati po slozenijoj proceduri niti da ce banke kreditnu politiku uciniti restriktivnoj. Vecina nas se zaduzila do granice kada, onaj tko ima elementarnu ekonomsku logiku, umjesto daljih zaduzenja, prvenstveno mora razmisljati kako da uveca svoje prihode.
Ukratko, redovne aktivnosti u domenu monetarne politike koja je u domenu Cenralne banke i nista vise. Moramo se uciti zivotu u propisima regulisanom ambijentu. Trebamo ozdraviti u potpunosti, a ozdravljenje je u Crnoj Gori, ako se sjetimo, pocelo bas kvalitativnim pomacima u bankarskom sektoru.
Revizore, kukala majka knjigama koje ti potpisujes.
Evropske zemlje koje su uvele Evro imaju svoju centralnu banku (ECB) koja kontrolise kamatne stope.
CG nije clan Evrozone, tako da nema veze sa ECB.
Jes da nije prava prilika za to ali pozdrav TORCIDI NK od TORCIDE CT
Ekonom je u pravu.
CBCG je samo u imenu Centralna Banka.Naravno da to po funkciji nije.Mada se u jednom ne slazemo ,Centralna Banka jugoslavije u titovo doba je bila jedna od najboljih evropskih banaka ,i njihova dobra politika je drzala purchasing power stanovnistva ne relativno visokom nivou pa sve do devedesetih.
Sjecate se koliko se roba i usluga moglo kupiti za 100 maraka ili ekvivalent dinara recimo 1993 kad je pocinjala inflacija.
1.) Crna Gora se nalazi na 34. mjestu u Evropi po kupovnoj moći građana u 2007. godini, rezultat je istraživanja instituta za istraživanje GfK (Growt for Knowledge).
Sa prosjekom od 2338 evra, Crna Gora je u odnosu na zemlje iz bivše SFRJ na ovoj ljestvici GfK značajno iza Slovenije (8851), Hrvatske (4.569) i Srbije (3227), i tek za nijansu bolja od Makedonije (2069) i Bosne i Hercegovine (2033)…
DUGOVI I DRUGOVI,
svaka kuca u Dansku je zaduzena do kumina, prvi metar pod povoljnom hipotekom sa nizim kamatama, pa se kamata podize srazmjerno riziku i procjene vrijednosti imovine, najskuplja je kamata na potkrovlje.
Od 250 000 standbenih jedinica, MRTVOG KAPITALA, sa hipotekama na imovinu, mozemo da aktiviramo ogromna sredstva, za investicije u drzavne obaveznice, akcije , novu tehnologiju i obradu sirovina sa domacom radnom snagom, ako se povrati povjerenje u bankarski sektror u CGi.
Sa tim novcem se moze investirati i u regiji i u EU, Danska duguje 3000 milijardi DKK, ali isto toliko duguju Danskoj, povoljan ambijent za investiranje u proizvodnju i servis, a nepovoljne za POTROSHNJU, 300% carine na luxuzna auta, da ne pricham o ZELENIM POREZIMA, evo da nabrojim neke sa zadnje fakture,
filter za ulje 1,5€,
ulje 3 €,
za pranje kochnica 10€,
za gume 2 komada, 2,2 €,
rachun ukupan 8380,00 DKK,
PDV 2095, 00
———————————–
10 475, 00
pa troshi majchin sine,
ako je FIRMA kao shto jeste,
sve se odbija kao rashod, prije oporezivanja, a ako je privatno auto,
sve se placa DRZAVI iz sopstvenog dzepa, u koji su ulecele pare od lichnog dohotka, koji je takodje oporezovan od 40-60%, tako to rade Skandinavci,
dok se Brdjani qurche sa djipovima, po gradskim trgovima.
Sve privilegije i stimulansi za PRIVREDNIKE,
a stotinu NAMETA I KIJAMETA na PRIVATNU POTROSHNJU I ZORENJE.
Treba biti realan i pohvaliti BANKARSKI SEKTOR, samo da CBCGe ne izgubi KOMPAS i dozvoli JAVASHLUK, povratak povjerenja je bio BOLAN I DUG PERIOD, sad treba otvoriti chetvoro ochiju, i graditi garantne fondove, koji ce spashavati posrnule BANKE OD BANKROTA, prva karika u lancu se mora dobro OJACHATI, bez nje ce nas prvi vjetric opuvati na PUCHINI BEZ POVRATKA BRODA I POSADE.
Ja “Revizor” necu vise da podpisujem knjige, da im nebi ‘zakukala majka’. Poslusacu vas ‘eksperte’ (Ekonoma, ekonoma2, Torcida NK, kao i one druge torci-jade), i necu vise komentarisati o ulozi Centralne Banke drzave Crne Gore, koja hoce da koci kreditnu ekspanziju. Zivjeli nam takvi strucnjaci.