Etika u državnim organima – posljednja rupa na svirali

Objavljeno: 31.08.2021, 20:45h

Broj slučajeva da je neko od državnih službenika ili namještenika bio kažnjen zbog kršenja Etičkog kodeksa koji se na njih odnosi je zanemarljiv. Gotovo da je riječ o statističkoj grešci.

Etički kodeks državnih službenika i namještenika, koji je na snazi od 2018. godine, mrtvo je slovo na papiru. U praksi, gotovo i da nema primjera da je neko od zaposlenih u državnim službama kažnjen zbog njegovog kršenja. Posljednji u nizu, u kom su očigledne radnje koje idu protiv pomenutog kodeksa, slučaj je Veselina Veljovića, savjetnika za odbranu i bezbjednost u kabinetu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. On je u autorskom članku za dnevnik Pobjeda, pod naslovom ‘Vidimo se na Cetinju’, iznio niz stavova koji za posljedicu mogu imati negativan uticaj na rad državnog organa.

Veselin Veljović

Etički kodeks državnih službenika i namještenika utvrđuje etičke standarde i pravila ponašanja državnih službenika i namještenika u ministarstvima ili drugim organima uprave, službi Predsjednika Crne Gore, Skupštini i Vladi Crne Gore, Ustavnom i drugim sudovima, kao i u državnom tužilaštvu. Primjenjuje se i na zaposlene u Fondu penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore, Fondu za zdravstveno osiguranje, Zavodu za zapošljavanje, Fondu rada i Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova, kao i na zaposlene u drugim organima, regulatornim i nezavisnim tijelima, ako je to propisano posebnim zakonom.

“Cilj ovog etičkog kodeksa su očuvanje, afirmacija i unapređenje dostojanstva i ugleda državnih  službenika i namještenika radi  ostvarivanja  zajedničkog  dobra  i  javnog interesa, kao i jačanja povjerenja građana u rad državnih organa”, piše u tom kodeksu.

Zakon o državnim službenicima i namještenicima odnosi se i na savjetnike u državnim organima, bez obzira na to što oni imaju specifičan status – spadaju u kategoriju “ekspertskog kadra”. I Veljović je među njima.

“Bivši šef Uprave policije (UP), a sada savjetnik za odbranu i bezbjednost u kabinetu predsjednika Crne Gore, Veselin Veljović povrijedio je više odredbi Etičkog kodeksa, a posebno one koje se odnose na ponašanje u javnim nastupima i ponašanje prema drugim službenicima pozivajući pripadnike sektora bezbjednosti na neposlušnost tj. da odbiju naređenja svojih šefova u situaciji koju on moguće drugačije procjenjuje od njihovih sadašnjih rukovodilaca. Imajući u vidu poziciju koju pokriva, ali i ranije profesionalno iskustvo u sektoru bezbjednosti, stepen njegove odgovornosti je daleko veći nego da se radilo o nekom drugom licu u javnoj administraciji”, kaže za PCNEN viša pravna savjetnica Centra za građanskog obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović.

Prema njenim riječima, Veljović je, očito sa umišljanjem, u jednoj napetoj i polarizovanoj situaciji dodatno podigao tenzije, što ne priliči nekom ko obavlja javnu funkciju i ko treba da vodi računa o javnom, a ne o partikularnom interesu.

Procedura izuzetno zatvorena i centralizovana

Milena Muk

PCNEN se obratio Vladi Crne Gore i Ministarstvu pravde i ljudskih i manjinskih prava i, između ostalog, pitao čija je obaveza da kontroliše da li državni službenici i namještenici poštuju Etički kodeks. Iz Vlade su odgovornost preusmjerili na Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, koje je, kako su objasnili, nadležno da na to odgovori. Do zadatog roka, uz nezvanično objašnjenje da su zatrpani poslom, odgovore iz tog Vladinog resora nijesmo dobili.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa Milena Muk kaže da je procedura utvrđivanja etičke odgovornosti državnih službenika i namještenika izuzetno zatvorena i centralizovana.

“Etički kodeks primjenjuje se na zaposlene u instituciji Predsjednika, pa samim tim i postoji osnov da se Veljović pozove na etičku, odnosno disciplinsku odgovornost. Međutim, procedura utvrđivanja etičke odgovornosti propisana tim kodeksom je izuzetno zatvorena i centralizovana, u smislu da je isključivo na rukovodećem kadru institucije da utvrdi da li je prekršen Etički kodeks, za šta se po automatizmu disciplinski odgovara. Iako građanke i građani teorijski mogu da podnesu pritužbu na ponašanja i javne izjave zaposlenih, krajnja riječ o pokretanju određenih postupaka je ostavljena isključivo državnom organu na čijeg zaposlenog se pritužba odnosi”, kaže Milena Muk.

Ona podsjeća na to da je ranije postajao Etički odbor, izdvojeno tijelo kojem su se mogle podnijeti pritužbe, ali da zbog slabe vidljivosti, pasivnosti i nedovoljno regulisanih uloga, nije ostvarilo rezultate.

Snežana Kaluđerović napominje da radnje za preispitivanje etičke odgovornosti iz pritužbe, sem starješine državnog organa, odnosno državnog službenika kojeg on ovlasti, mogu samoinicijativno zatražiti i građani.

PCNEN je zatražio i mišljenje Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Ombudsmana Siniše Bjekovića o slučaju Veselina Veljovića. Iz Bjekovićeve kancelarije su PCNEN-u odgovorili da to pitanje ne spade u nadležnost te institucije. Umjesto toga, uputili su nas na član 17 Kodeksa koji propisuje da “zbog povrede etičkih standarda i pravila ponašanja utvrđenih etičkim kodeksom, građani i službenici se mogu obratiti pritužbom starješini državnog organa. Starješina državnog organa, odnosno državni službenik kojeg on ovlasti obavezan je da ispita navode iz pritužbe i pisano odgovori podnosiocu, u roku od 15 dana od dana podnošenja pritužbe, ako to stranka zahtijeva”.

Iz kancelarije Ombudsmana podsjetili su na to da je javnost upoznata da su ovim povodom podnešene krivične prijave, te će se o ovom pitanju izjasniti nadležno tužilaštvo.

Zatražili smo i komentar Veljovića u vezi sa optužbama da je prekršio Etički kodeks državnih službenika i namještenika. Odgovor nijesmo dobili.

Veljović je 16. avgusta saslušan u Višem državnom tužilaštvu, nakon čega je izjavio medijima da je rekao tužiocu da njegov autorski tekst objavljen u Pobjedi nema nikakve veze za DPS-om ili drugim političkim subjektom. Hitno saslušanje ocijenio je kao “političko trućanje” i nepoznavanje činjenica koje su u tekstu.

“Radi se o mom ličnom stavu na koji imam pravo kao i svaki građanin. Saopštio sam činjenice koje svako može da tumači kako hoće. Vjerujem da je bilo mnogo drugih prilika kada je trebalo pozvati i premijera i njegove političke saradnike da daju iskaze kada su njegovi politički saborci iz Skupštine pozivali na otkopavanje oružja, formiranje paravojnih i drugih jedinica, kada su po gradovima Crne Gore orgijali, kršili propise, i narušavali bezbjednost građana”, kazao je tada Veljović.

Broj kažnjenih zbog kršenja Etičkog kodeksa sveden na statističku grešku

Broj slučajeva da je neko od državnih službenika ili namještenika bio kažnjen zbog kršenja Etičkog kodeksa koji se na njih odnosi je zanemarljiv. Gotovo da je riječ o statističkoj grešci. Čak iako do kazne dođe, ona je uglavnom novčana.

Jedan od takvih primjera je onaj nekadašnje savjetnice u ambasadi Crne Gore u Ankari Mirne Nikčević, protiv koje je, zbog šovinističkih komentara i stavova iznijetih na račun vjernika Srpske pravoslavne crkve (SPC) na društvenoj mreži Fejsbuk, pokrenut disciplinski postupak. Više državno tužilaštvo u Podgorici je ocijenilo da u porukama Nikčević nema elemenata krivičnog djela, već da je u pitanju prekršaj. Sud za prekršaje odredio joj je novčanu kaznu u iznosu od 600 eura.

Milena Muk ističe da, izuzimajući posebna tijela i kodekse koji se primjenjuju na policijske ili carinske službenike, posljednih godina nije bilo zapaženijih primjera pozivanja na Etički kodeks.

Viša pravna savjetnica CGO-a kaže da se, u državi u kojoj su nerijetko najviši državni funkcioneri, ali i državni službenici i namještenici, bili pod sjenkom sumnji da su kršili zakone, etika čini zaboravljenom.

Snežana Kaluđerović

“Prateći dostupne materijale različitih grana vlasti i medije, teško se sjetiti primjera da je bilo sankcionisanja zbog kršenja etičkih normi. I u tim slučajevima, obično je pokretač bio van tih struktura, nekad i uz medijsku pokrivenost slučaja, a najčešće je to završavalo samo pokrenutim postupkom, ali ne i utvrđivanjem etičke odgovornosti”, objašnjava Kaluđerović.

Izuzetak od tog pravila je, kako kaže, nedavna odluka Komisije za etički kodeks Sudskog savjeta, po inicijativi CGO-a, kojom je utvrđeno da je jedan sudija u privatnim telefonskim prepiskama povrijedio Etički kodeks sudija upućivanjem prijetnji i uvreda  jednom nastavniku, a znao je da se kao sudija ne smije ponašati nedostojno i stvarati utisak neprimjeren sudijskom pozivu preuzimajući tu svoju funkciju.

“Naši zvaničnici na različitim nivoima radije fokus stavljaju na koristi ili privilegije nego na etiku i ograničenja koja ona možda uvodi u njihov rad, iako bi se etički odnos trebao podrazumijevati i bez kodeksa”, napominje Kaluđerović.

Andrea JELIĆ

Da li savjetnik Veljović krši etički kodeks koji se i na njega odnosi?

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply