Čelnici najvećih američkih banaka su, u zajedničkom pismu, zatražili od predsjednika Baraka Obame i Kongresa da se ove sedmice dogovore o povećanju granice državnog zaduživanja, upozoravajući na “veoma teške posljedice” ukoliko takav dogovor izostane, prenose agencije.

“Posljedice odsustva dogovora po našu privredu, tržište rada, koje je već ionako u teškom stanju, finansijsko stanje američkih kompanija i domaćinstava, kao i liderski položaj privrede SAD u svijetu bi mogle da budu veoma teške”, istakli su bankari.

Oni su upozorili da bi tehnički bankrot vlade ili sniženje trenutno vrhunskog rejtinga SAD predstavljalo “ogroman udarac” za tržište akcija, izazvalo bi slabljenje dolara i ozbiljno ugrozilo krhku američku privredu.

“S obzirom na ovaj veoma realan rizik, vlasti moraju odmah da promijene pravac u kojem se kreću na fiskalnom planu, podstaknu povjerenje tržišta time što će na vrijeme platiti sve svoje obaveze i da pokažu da je Amerika demokratska zemlja, sposobna da zanemari razmimoilaženja u stavovima u cilju rješenja naših najvećih problema”, navodi se u pismu vodećih bankara.

Republikanci odustali od glasanja 

Suočeni sa pobunom u sopstvenim redovima, vođe republikanske stranke u Kongresu SAD neočekivano su prošle noći odustali od glasanja o zakonu koji bi podigao granicu do koje država može da se zadužuje.

Predsjednik Barak Obama želi da se sadašnja granica do koje država može da se zaduži – koja je zakonom postavljena na 14.300 milijardi dolara – podigne najmanje još 2.400 milijardu dolara, što bi bilo dovoljno da zadovlji potrebe trezora do 2013.

I demokrati i republikanci slažu se da je to moguće samo uz ozbiljne reforme, ali kamen spoticanja su porezi. Republikanci, čije su glasačko tijelo većinom bogataši, nijesu skloni pretjeranom povećanju državnih nameta.

Negativan uticaj na svjetsko tržište

Kad se bolje pogleda, bolje se vidi koliko su republikanci neprincipijelni, komentarisao je nedavno Ekonomist. Početkom ove godine, prema pisanju uglednog londonskog lista, republikanski poslanici u Kongresu su sačinili jedan izvještaj po kome je raspon od 85% – 15% između smanjenja izdataka i povećanja poreza bio istorijska srednja vrijednost za fiskalnu konsolidaciju – i to na osnovu istorijskih podataka. Bijela kuća nudi da taj raspon bude 83% – 17% (što zaista nije ogromna razlika), uz obećanje da nijedno od povećanja poreskih prihoda neće doći od povišavanja najnižih poreskih stopa, nego samo od eliminisanja raznih izuzetaka. Da su republikaci stvarni poreski reformatori, oni bi objeručke prihvatili tu ponudu, konstatuje Ekonomist.

Zategnuta politička situacija oko podizanja limita za američki dug negativno utiče na svjetska tržišta zbog strahovanja da sporazum neće biti postignut blagovremeno da bi bio spiječen bankrot najveće svjetske ekonomije.

Nervozu investitora izazivaju izgledi da sporazum o povećanju limita za zaduživanje, koji sada iznosi 14,3 hiljada milijardi (14,3 triloiona) dolara, neće biti dogovoren do 2. avgusta, kada ističe rok.

Zvaničnici ukazuju na to da administracija predsednika Baraka Obame, ukoliko do 2. avgusta ne bude podignut limit za dug, neće biti u stanju da plaća sve svoje račune, što bi dovelo do tehničkog bankrota države. Investitori strahuju da bi takav bankrot poslao talas šokova širom svjetskih finansijskih tržišta, u vrijeme kada privreda SAD još uvijek nastoji da se oporavi iz najdublje recesije za više decenija.

Ubrzani rast duga zbog ratova

Državni dug SAD je sasvim bizu psihološke granice od 100 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), što po glavi stanovnika iznosi oko 47.000 dolara.

U drugim zemljama dug od 100 i više posto BDP znači bankrot ili njegovu blisku prijetnju i slične posljedice kakve su (zasad) iskusile Grčka, potom Irska…

Prema evropskim, tzv Mastrihtskim pravilima, državni dug ne smije biti veći od 60 posto BDP. Amerika je, ipak, vodeća ekomomska i politička sila svijeta, a posobno privilegovan položaj ima zbog pozicije američkog dolara koji je svjetska valuta, tako da Amerikanci uvijek mogu, kada su “u stisci”, da štampaju dolare, a inflacija se rasporedi na cio svijet tj. svuda gdje je dolar glavna međunarodna valuta.

Američki državni dug je ubrzano rastao posljednjih godina, usljed rata u Iraku i Avganistanu i ekonomske recesije.

Dug SAD je 1980. godine iznosio samo 900 milijardi dolara.