Jaz između najbogatijih i najsiromašnijih u Crnoj Gori povećao se za gotovo 40 odsto za pet godina, pokazali su preliminarni rezultati istraživanja crnogorske kancelarije Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Stopa siromaštva, odnosno procenat onih koji žive ispod donje linije siromaštva – troše manje od 160 eura mjesečno, neznatno se smanjila sa 10,9 u 2003. na 10,8 u prošloj godini, najviše ih je na sjeveru zemlje.

Najugroženiji su i dalje Romi, primaoci socijalne pomoći, izbjeglice i penzioneri.

Zajedno sa 70 000 najsiromašnijih, preko 215 000 ljudi ili oko trećina stanovništva Crne Gore spada u kategoriju ekonomsko ugroženih, jer troše manje od 240 eura mjesečno. Procjene su da bi i oni pali u grupu ekstremno siromašnih, ako bi se njihovi prihodi smanjili za više od deset odsto.

Izvještaj o socijalnoj uključenosti u Crnoj Gori, podgorička kancelarija UNDP priprema od prošlog proljeća, i planira da ga nakon javne rasprave objavi do oktobra, zajedno sa bazom podataka i indikatorima pomoću kojih će se pratiti kretanje siromaštva u budućnosti.

U verziji izvještaja u čije su djelove Vijesti imale uvid, stoji da najbogatiji u Crnoj Gori troše prosječno gotovo deset puta više od najsiromašnijih.

I drugi indikator nejednakosti u potrošnji, takozvani "džini" koeficijent, povećao se sa 0,29 od prije pet godina, na 0,35.

Crna Gora je po nejednakosti, zajedno sa Makedonijom, najgora u regionu. Na sajtu UNDP-a, prema najnovijim raspoloživim podacima, jaz između najbogatijih i najsiromašnijih je najveći u Makedoniji 12,5, a najmanji u BiH 5,4.