Saopštenje NVO Drvoprerađivači Plav

U Plavu je 07.11. održan socio-ekonomski forum posvećen Nacionalnom parku Prokletije. Iako je tema bila od izuzetnog značaja za lokalnu zajednicu i razvoj ovog područja, skup je pokazao niz ozbiljnih problema – od slabe zainteresovanosti i izostanka ključnih institucija, do nejasnih nadležnosti i neusklađenog rada u sprovođenju razvojnih planova.

Na forum se odazvao mali broj građana, dok nijesu prisustvovali predstavnici lokalne samouprave, vatrogasne službe, komunalne policije, Turističke organizacije, niti drugih važnih institucija koje bi trebalo da budu partneri u radu Parka. Takav odziv pokreće pitanje koliko povjerenja lokalna zajednica i institucije uopšte imaju u upravu NP Prokletije. Građani koji su prisustvovali postavljali su pitanja o infrastrukturi, naglašavajući da je stanje puteva i objekata neuređeno, dok se nadležnost za njihovo održavanje stalno prebacuje između Parka i Opštine. Takvo prebacivanje odgovornosti stvara začarani krug u kojem se problemi ne rješavaju godinama.

Predstavnici Nacionalnog parka u svojim izlaganjima gotovo isključivo govore o turizmu, dok su druge grane privrede – poljoprivreda, drvoprerada i stočarstvo – potpuno zapostavljene. Na taj način se jasno pokazuje da interesi lokalne zajednice i razvoj tradicionalnih djelatnosti nijesu prioritet. Pitanje obnove katuna i stanova takođe je pokrenuto, ali se u praksi nailazi na brojne prepreke. Još uvijek nije riješeno ni razgraničenje između državne i privatne imovine unutar parka, što stvara dodatne pravne i imovinske probleme.

Na forumu je istaknuto više konkretnih slučajeva koji pokazuju koliko je sistem neefikasan. Jedna građanka ukazala je na problem zaraze u privatnoj šumi koja se nalazi na području parka, a odgovor nadležnih bio je da se „ne može ukloniti bez izrade elaborata“. Postavlja se pitanje ko plaća izradu tog elaborata i zašto država ne prepoznaje potrebu za bržim rješenjem. Pokrenuto je i pitanje kada će biti raspisan tender za otkup stabala zaraženih potkornjakom, što je jedan od ključnih ekoloških problema ovog područja.

Upravo problem zaraze potkornjakom postao je najveća prijetnja šumskim ekosistemima na prostoru Nacionalnog parka Prokletije, a prema dostupnim informacijama, ništa konkretno nije urađeno niti se vidi da će uskoro biti urađeno. Situacija je posebno alarmantna na lokalitetima Babino Polje – Treskavac (80 odjeljenja) i Trokus – Ribljak (74 odjeljenja), što ukupno čini 154 odjeljenja na kojima je primijećena zaraza potkornjaka, dok je do sada doznačeno svega 6 odjeljenja. Oko 9.000 kubika doznacenog sanitarnog drveta stoji neiskorišćeno, dok se zaraza širi šumom Košutica, Hrid, Treskavac, Bjelaj, Ribljak, Šćapica i drugim lokalitetima gdje su primijećena masovno zaražena stabla. Takvo stanje jasno ukazuje na ozbiljno kašnjenje u reakciji i neodgovoran odnos prema problemu koji direktno ugrožava zdravlje šuma, biodiverzitet i ekonomsku stabilnost lokalne zajednice. Pitamo Agenciju za zaštitu životne sredine, Ministarstvo ekologije i razvoja sjevera i JP Nacionalni parkovi Crne Gore da li su svjesni da se ovakvim postupanjem krši Zakon o zaštiti prirode u NP Prokletije?

Prema Zakonu o zaštiti prirode, član 31, u zaštićenim područjima se određuju tri režima zaštite:

Zona zaštite I – strogi režim zaštite,

Zona zaštite II – aktivni režim zaštite,

Zona zaštite III – režim održivog korišćenja.

U istom članu Zakona jasno se navodi da se u zoni zaštite I sprovode „zaštitne, sanacione i druge neophodne mjere u slučaju požara, elementarnih nepogoda i udesa, pojave biljnih i životinjskih bolesti i prenamnožavanja štetočina“. Ova odredba nesporno predviđa i zakonsku obavezu čišćenja i sanacije šume u slučajevima kao što je zaraza potkornjakom, radi očuvanja integriteta ekosistema i sprečavanja širenja štete. Dakle, sprovođenje mjera sanacije u zaraženim odjeljenjima nije samo dozvoljeno, već je i zakonski obavezno. U ovom kontekstu posebno je važno podsjetiti i na Poglavlje 27 – Zaštita životne sredine, koje nalaže primjenu evropskih standarda u očuvanju prirodnih resursa i održivom upravljanju prostorom.

Takođe, ne može se na osnovu satelitskog snimanja donositi zaključak o broju oboljelih stabala. Takva praksa nije u skladu sa šumarskom strukom, jer se svako stablo mora fizički pregledati i doznačiti na licu mjesta, čime se obezbjeđuje tačnost podataka i pravilna procjena obima zaraze. Samo na osnovu terenskog rada mogu se donijeti ispravne odluke o sječi, sanaciji i obnovi šumskog fonda.

Umjesto konkretnih koraka i hitnih mjera, odgovornost se prebacuje između više institucija, što dodatno komplikuje i usporava proces. Građani su pokrenuli i pitanje dozvole za sječu drva za ogrjev, što je od posebne važnosti za ruralno stanovništvo, ali ni tu nije ponuđeno jasno rješenje, iako se radi o elementarnoj potrebi stanovnika.

Opština Plav i NP Prokletije se graniče sa susjednim državama – Kosovom i Albanijom – što otvara velike mogućnosti za prekograničnu saradnju i otvaranje graničnih prelaza koji bi koristili i građanima i državi. Tokom sezone, veliki broj turista ulazi preko tzv. Balkanske rute „Peaks of the Balkans“ neprijavljeno i bez evidencije. Takva situacija zahtijeva hitnu kontrolu i institucionalno uređenje, posebno nakon nedavnog napada na graničnog policajca u mjestu Hotsko Brdo. Neophodno je otvaranje graničnog prelaza Murino–Čakor–Peć, čime bi se omogućila bolja kontrola i evidencija kretanja turista, kao i razvoj lokalne ekonomije. Međutim, ni o ovim pitanjima nema vidljivog napretka niti spremnosti da se konkretno djeluje. Infrastrukturna mreža, putevi i objekti koji bi mogli da unaprijede i turizam i lokalni život, ostaju zapušteni i bez jasnog plana realizacije.

Prema dostupnim podacima, Plan upravljanja Nacionalnim parkom Prokletije 2021–2025, dostupan na portalu državne uprave, predviđa razvoj infrastrukture, poljoprivrede, stočarstva i turizma u skladu sa principima održivog razvoja. Međutim, civilni sektor ukazuje da je veliki dio dokumenta preuzet iz prethodnih verzija i samo minimalno dopunjen, što dovodi u pitanje njegovu ažurnost i primjenjivost. U praksi, većina aktivnosti predviđenih Planom – posebno one koje se odnose na lokalnu ekonomiju i infrastrukturu – nije realizovana, čime se potvrđuje da postoji jaz između planova na papiru i stvarnog stanja na terenu.

Forum je pokazao da je stanje u NP Prokletije daleko od zadovoljavajućeg. Slab odziv institucija, nezadovoljstvo građana, nedostatak konkretnih mjera i preuska orijentacija na turizam dovode do osjećaja da se suštinski problemi ne rješavaju. Ukoliko se želi da ovaj nacionalni park postane pokretač održivog razvoja Plava, Gusinja i šireg područja, neophodno je hitno uključivanje svih nadležnih institucija i lokalne samouprave u rješavanje problema, proširenje fokusa sa turizma i na druge grane privrede, jasno definisani rokovi i odgovornosti za infrastrukturne projekte i transparentno praćenje realizacije Plana upravljanja, uz aktivno uključivanje građana u proces odlučivanja.

Bez stvarnog dijaloga i zajedničkog djelovanja, ovakvi forumi će ostati samo formalnost, dok će se stvarni problemi lokalne zajednice i dalje gomilati.

I na kraju, postavljamo pitanje koje brine sve građane:

Svi znaju, a pitamo javno – ko je dao dozvole da se tri pitke rijeke stave u cijevi za potrebe izgradnje hidrocentrala?

Ko je dao saglasnost – iz Ministarstva ekologije, Agencije za zaštitu životne sredine i Nacionalnog parka Prokletije?

Građani imaju pravo da znaju imenom i prezimenom ko stoji iza odluka koje ugrožavaju najvredniji prirodni resurs – vodu.

Nedžad Cecunjanin

NVO “Drvoprerađivači Plav”