Izborni trijumf ljevice: Claudia Sheinbaum preuzela Meksiko, ključnu zemlju Globalnog juga

by | jun 11, 2024 | Drugi pišu | 0 comments

Autor:  Matija Šerić

U nedjelju 2. lipnja na meksičkim predsjedničkim izborima pobjedu je uvjerljivom većinom odnijela kandidatkinja ljevičarske Morene (Nacionalnog pokreta obnove) Claudia Sheinbaum Pardo koja je ujedno izabrana nasljednica aktualnog živopisnog predsjednika Andrésa Manuela Lópeza Obradora (AMLO). Sheinbaum je osvojila 59,7% glasova, drugoplasirana kandidatkinja desne Stranke nacionalne akcije Xóchitl Gálvez,27,4% glasova, dok je treći po broju glasova bio kandidat Građanskog pokreta, Jorge Máynez.

Sheinbaum će biti prva žena na poziciji predsjednika Meksika (ujedno prva u Sjevernoj Americi) i kandidatkinja koja je osvojila najviše glasova u meksičkoj izbornoj povijesti. Dobila je čak 35,9 milijuna glasova, dok je za usporedbu 2018. njen politički mentor, mega popularni López Obrador osvojio 30,1 milijun glasova. To nije toliko čudno budući da meksička populacija konstantno raste (129 milijuna) pa tako i broj birača s pravom glasa (98 milijuna). Sheinbaum je izabrana na šestogodišnji mandat (sexenio) bez prava ponovnog izbora. To je ustavno naslijeđe Meksičke revolucije prema kojemu čak niti privremeni predsjednici nemaju pravo na reizbor. Živjet će u Nacionalnoj palači jednako kao i AMLO koji je ondje preselio rezidenciju predsjednika iz palače Los Pinos. Sheinbaum će biti prva osoba židovskog porijekla koja će voditi većinski rimokatoličke Sjedinjene Meksičke Države.

Izborna dominacija ljevice

Istovremeno,2. lipnja održani su izbori i za oba doma meksičkog Kongresa i lokalni izbori. Morena je odnijela pobjedu te osvojila 57 zastupničkih mjesta u Senatu (65 je potrebno za većinu), dok je u Zastupničkom domu Morena osvojila 202 mjesta od potrebnih 251. I na lokalnim izborima za guvernere saveznih država kandidati Morene osvojili su pobjede u šest od osam guvernerskih izbora (Chiapas, Morelos, Puebla, Tabasco, Veracruz i Yucatán), a uz to su dobili gradonačelnicu u prijestolnici Mexico Cityju/Ciudad de México koju će obnašati Clara Brugada. U Guanajuatu pobjedu je odnijela kandidatkinja desne koalicije Libia García Muñoz Ledo, a u Jaliscu kandidat Građanskog pokreta Pablo Lemus Navarro. Morena i njeni saveznici, Laburistička stranka (PT) i Ekološka zelena stranka Meksika (PVEM), vladat će u 24 od 32 meksičke savezne države. Vidljivo je kako će u idućih šest godina Meksiko biti pod vlašću ljevice osim ako ne dođe do sukoba u vlastitim redovima što nije nemoguće jer se radi o nepredvidivoj Latinskoj Americi. To je veliki uspjeh Lópeza Obradora jer je on Morenu osnovao tek prije desetak godina. Pobjeda Morene na izborima rezultat je uspješnih politika AMLO-a poput smanjenja siromaštva i socijalne nejednakosti, povećanja socijalnih davanja, otvaranja novih radnih mjesta, rasta realnih plaća. Pridonijeli su i jedinstveni karizmatični javni nastupi nekonvencionalnog predsjednika. Novi Kongres bit će sazvan 1. rujna, a nova predsjednica će preuzeti dužnost 1. listopada.

Politički uspon Sheinbaum

Prije nego što je izabrana za predsjednicu, Claudia Sheinbaum je prepoznata kao prva žena koja je obnašala dužnost gradonačelnice Ciudad de Méxica. Rođena je 24. lipnja 1962. u istoimenom gradu. Odrasla je u obitelji akademika i znanstvenika, što je oblikovalo njen pristup politici i javnoj službi. Diplomirala je fiziku na Nacionalnom autonomnom sveučilištu Meksika (UNAM), a potom je stekla doktorat iz energetskog inženjeringa na istom sveučilištu. Njena akademska karijera uključivala je istraživanja i predavanja, s posebnim fokusom na pitanja okoliša i održivog razvoja. Radila je i kao istraživačica na Međuvladinom panelu o klimatskim promjenama (IPCC), koji je 2007. dobio Nobelovu nagradu za mir. Napisala je preko 100 članaka i dvije knjige o energiji, okolišu i održivom razvoju.

Sheinbaum je počela svoju političku karijeru kao članica Stranke demokratske revolucije (PRD), ali je kasnije prešla u Morenu, stranku koju je 2011. osnovao AMLO. Njena politička karijera započela je u lokalnoj upravi Ciudad de Méxica, gdje je obnašala dužnost tajnice za okoliš u vrijeme kada je López Obrador bio gradonačelnik. Bila je gradonačelnica najveće četvrti Mexico Cityja, Tlalpan, od 2015. do 2017.Godine 2018. izabrana je za gradonačelnicu Ciudad de Méxica, postavši prva žena na toj poziciji u povijesti grada. Njen mandat (prosinac 2018. – lipanj 2023.) obilježen je nizom reformi usmjerenih na poboljšanje javnog prijevoza, smanjenje onečišćenja i unapređenje sigurnosti. Bila je proaktivna u borbi protiv rodnog nasilja i zagovaranju prava žena.

Sheinbaum je uvela brojne promjene i inovacije, uključujući projekte za poboljšanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije. Pod njenim vodstvom, Ciudad de México je postao jedan od vodećih gradova u Latinskoj Americi u implementaciji održivih urbanih rješenja. Programi distribucije novca u Mexico Cityju bili su bolje dodijeljeni najsiromašnijima nego u ostatku zemlje. Djeci i studentima su dodjeljivane stipendije. Međutim, njen mandat nije bio bez izazova. Suočila se s kritikama zbog porasta nasilja i nesigurnosti u gradu, kao i zbog upravljanja pandemijom koronavirusa. Unatoč tim izazovima, Sheinbaum je uspjela održati visoku razinu podrške među građanima, zahvaljujući svom odlučnom vodstvu i transparentnom pristupu upravljanju gradom. Tijekom pandemije, dok je savezna vlada umanjivala važnost testiranja na koronavirus, Mexico City je proširio svoj režim testiranja, uveo oštrije mjere karantene iako predsjednik nije preferirao strože mjere da ne naštete gospodarstvu. Javno je nosila masku dok predsjednik nije. Tu se vidi slikovita razlika dvoje političara. Sheinbaum više naginje struci, a López Obrador populizmu.

Izborna kampanja

Tijekom kampanje Sheimbaum jekoristila kao slogan „kontinuitet s promjenom“ kako bi naglasila privrženost politikama AMLO-a uz određene promjene. Obećavala je poticanje obnovljivih izvora energije, ali i zadržavanje primata državnih energetskih kompanija u gospodarstvu. Naglasila je kako neće biti izdavanja novih dozvola za istraživanje nafte nakon što ih je vlada Lópeza Obradora zaustavila. Istaknula je pet glavnih područja svoje sigurnosne strategije: rješavanje društvenih uzroka nesigurnosti, jačanje Nacionalne garde, osnaživanje kapaciteta države za istraživanje i prikupljanje obavještajnih podataka, poboljšanje koordinacije između državne policije i tužiteljstva i reforme pravosudnog sustava. Drugim riječima, iako se Sheinbaum obećala pozabaviti strukturalnim uzrocima kriminala, namjerava nastaviti sa sigurnosnim strategijama sadašnjeg predsjednika Lópeza Obradora, uključujući militarizaciju sigurnosnog sustava.

Sheinbaum neće biti lako jer je Meksiko poharan raširenim kriminalom narko skupina, migrantskom krizom i izazovima klimatskih promjena. Preuzet će predsjedničku dužnost tijekom jednog od najnasilnijih razdoblja koje je Meksiko ikada doživio. Pod Lópezom Obradorom, vojska je raspoređena diljem zemlje kako bi suzbijala kartele i uvodila zakon i red. Unatoč militarizaciji, mnogi dijelovi zemlje i dalje doživljavaju nasilje od strane krimi skupina. Kako bi se ojačala nacionalna sigurnost i spriječila ubojstva, femicid, otmice, iznude i dr., vlada će morati ojačati policijski i pravosudni sustav.

Potencijalna unutarnja politika

Što se tiče unutarnje politike, Sheinbaum će nastaviti suverenističke politike AMLO-a s naglaskom na zaštitu okoliša i obnovljive izvore energije te će inzistirati na vladavini prava. Mogla bi gurati zelene politike u Meksiku i izvan njega privlačeći strane investitore koje ulažu u projekte održivog razvoja. To je logično za pretpostaviti s obzirom na njen znanstveni renome. Kao kritičarka ekonomskog neoliberalizma, Sheinbaum će vrlo vjerojatno nastaviti voditi fiskalno odgovorne politike, smanjivati deficit državnog proračuna, poštivati autonomiju meksičke središnje banke, Banke Meksika, i ustrajat će stabilnom tečaju meksičkog peza u odnosu na američki dolar. Održavanje stabilnog tečaja bit će izazov s obzirom na očekivane ustavne reforme izbornog i pravosudnog sustava.

Očekuje se da će ona nastaviti s politikom energetskog suvereniteta Lópeza Obradora. Nastavit će jačati državnu naftnu kompaniju Pemex i elektroprivrednu državnu kompaniju CFE kako bi Meksiko bio energetski neovisan. Sheinbaum je dala potporu velikim Pemexovim rafinerijskim projektima – dvije koksare u izgradnji i pokretanje dugo odgađane rafinerije Olmeca koja bi prerađivala 340.000 barela nafte dnevno, u skladu s ciljem Lópeza Obradora da smanji uvoz goriva. Ukupno gledano, podržava gospodarstvo blagostanja koje uključuje univerzalne mirovine i veće plaće. Kao feministica podržava progresivne politike kao što su pravo na pobačaj, ravnopravnost spolova i LGBT agendu.

Potencijalna vanjska politika

U pogledu vanjske politike neće biti velikih promjena i nova predsjednica nastavit će dosadašnju politiku. To znači dobre odnose s ljevičarskim vladama Latinske Amerike kao što su Kuba, Venezuela, Nikaragva, ali i partnerstvo s Globalnim jugom (čiji je Meksiko ključan član) i državama BRICS-a, s naglaskom na Rusiju, Kinu i Brazil. Nastojat će održavati dobre trgovinske odnose sa SAD-om i Kanadom sukladno sporazumu o slobodnoj trgovini između tri države (USMCA) koji je ustoličen 2018., a stupio na snagu 2020. kao svojevrsna NAFTA 2.0. Godine 2026. trebala bi se dogoditi revizija sporazuma. Bit će zanimljiv odnos sa SAD-om ako Donald Trump dođe na vlast s obzirom na njegovo protivljenje zelenoj agendi.

Neovisno o tome tko će biti američki predsjednik 2025. Meksiko će se morati suočiti s američkim protekcionističkim politikama koje je uveo Trump, a nastavila Bidenova administracija. U tom pogledu bit će zanimljiv odnos na relaciji Meksiko-SAD i Meksiko-Kina, odnosno položaj Meksika u američko-kineskom trgovinskom ratu. Sheinbaum će tu imati puno manevarskog prostora. Zbog svog zemljopisnog položaja Meksiko će i dalje biti ključna država u ilegalnoj imigraciji iz Latinske Amerike u SAD. Imat će ulogu Turske između Bliskog istoka i Europske unije. Meksičke vlasti će moći suzbiti ili dopustiti valove ilegalne migracije prema SAD-u. Sheinbaum će morati pronaći rješenja kako nadalje unaprijediti životni standard da manje Meksikanaca želi emigrirati u SAD-a kako bi sačuvala domaće stručne kadrove.

Sheinbaum ne može biti marioneta AMLO-a

Meksiko je država koje prednjači u Amerikama po spolnoj ravnopravnosti. Žene su i dosad bile više nego dobro zastupljene u politici, a sada će konačno žena obnašati najmoćniju političku funkciju. Claudia Sheinbaum iznimno je uspješna meksička političarka, čija je karijera kombinacija znanstvene stručnosti i političke vještine. Njeno vodstvo u Ciudad de Méxicu pokazalo je da je moguće kombinirati tehničko znanje s društvenom osjetljivošću kako bi se odgovorilo na složene urbane izazove. Kao prva žena na čelu Mexico Cityja i meksičke države, Sheinbaum je postavila temelj za buduće generacije žena u politici. Kao predsjednica tek će pokazati svoje vrline i mane. Iako je mnogi vide kao sjenu i političarku na daljinski upravljač Lópeza Obradora, nema sumnje kako će se ona tijekom vremena profilirati i nametnuti kao predsjednica koja donosi glavnu riječ. Na kraju krajeva, na poziciji predsjednika može biti samo jedna osoba. To su pokazali bezbrojni slučajevi u Latinskoj Americi kad se su tzv. bezlični političari iliti „marionete“ poput Nicolasa Madura i Lenina Morena profilirali kao neupitni lideri.

Naoko komforna pozicija ne dozvoljava opuštanje

Izborni uspjeh Morene i partnera na parlamentarnim izborima za Kongres daje priliku ljevici skupiti dvotrećinsku većinu koja je potrebna da se izglasaju promjene koje bi reformirale meksički politički sustav i omogućile lakše upravljanje. Prvenstveno se misli na reduciranije financiranje Nacionalnog izbornog instituta (Instituto Nacional Electoral – INE) i strukturnu reformu Vrhovnog suda(suci bi se birali umjesto imenovanja uz rigoroznu provjeru Senata). To bi se moglo dogoditi i prije stupanja na vlast Sheinbaum 1. listopada budući da će novi Kongres biti uspostavljen 1. rujna. Sigurno je kako nova predsjednica neće imati puno vremena na prilagodbu na predsjedničku funkciju.

Prije izbora ankete su pokazivale rejting Sheinbaum na 67% što je manje od Lópeza Obradora koji je na početku mandata imao stopu odobravanja od 76%. To znači da će Meksikanci imati manje strpljenja da čekaju rezultate nove predsjednice. Nakon tri godine na dužnosti, svatko tko prikupi oko 3 milijuna potpisa može zahtijevati referendum o opozivu Sheinbaum što je promjena koju je donio AMLO kako bi udovoljio kritičarima. Na takvom referendumu 2022. AMLO je odnio pobjedu s 93,4% glasova. S obzirom na iskustvo i stručnost, Sheinbaum bi trebala nastaviti uspješno voditi Meksiko kao i njen prethodnik. Ipak, vrijeme daje sve odgovore.

Izborni trijumf ljevice: Claudia Sheinbaum preuzela Meksiko, ključnu zemlju Globalnog juga

0 Comments

Submit a Comment