20 NVO: Vlada da osudi zločine Izraela u Palestini

by | dec 5, 2023 | Analize&Mišljenja | 0 comments

Juče, 4. decembra 2023. godine, 20 NVO su uputile zahtjev Vladi Crne Gore da osudi zločine počinjene od strane Izraela u Palestini, naročito nakon 7. oktobra. Osudivši teroristički napad na Hamas 7. oktobra, moramo imati iste standarde za kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava u slučaju Izraela.

Nevladine organizacije zahtijevaju od Vlade da:

Javno i nedvosmisleno osudi politiku Izraela u Palestini
Prekinuti vojnu saradnju sa Izraelom, uključujući raskid ugovora o nabavci oružja i vojne opreme sa Izraelom i prekid prakse zaključivanja sličnih ugovora sa Izraelom
Uvesti efektivne ekonomske sankcije Izraelu
Preduzeti konkretne diplomatske korake sa ciljem slanja jasne poruke Izraelu o osudi zločina
Podržati tim advokata koji je predao tužbu Međunarodnom krivičnom sudu [1]

Uzimajući u obzir da je Skupština Crne Gore je 2022. godine kroz rezoluciju osudila vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu, kao i zločine nad civilima u Srebrenici, Pivi i Velici, te da je na ovaj način Crna Gora pokazala da čvrsto stoji na strani međunarodnog prava, humanitarnih vrijednosti i borbe za ljudska prava svih, moraju biti primijenjeni jednaki aršini na Izrael.

Napominjemo da je u okviru osnovnih prioriteta trenutne Vlade su i pristupanje Evropskoj uniji, čiji centar predstavlja Poglavlje 23 – pravosuđe i temeljna prava. Neka od privremenih mjerila u okviru poglavlja 23 se odnose na pravdu u slučajevima ratnih zločina i temeljna prava. Crna Gora ne smije ograničiti borbu za ove principe na svoju teritoriju, već mora ukazivati na nepravdu u cijelom svijetu.

Nakon eskalacije nasilja 7. oktobra, u kojem je ubijeno oko 1200 Izraelaca, svjedočimo neselektivnom bombardovanju civila u pojasu Gaze od strane Izraela bez presedana. Izraelska vojska je u svojim napadima ubila preko 15000 civila, dok je 1.7 miliona civila u pojasu Gaze primorano da napusti svoje domove i privremena skloništa.[2] U izraelskim napadima najčešće mete su civilni objekti: škole, bolnice, stambeni objekti, crkve, džamije, zgrade koje koriste humanitarne organizacije i drugi objekti koji su zaštićeni međunarodnim pravom i ne predstavljaju legitimni vojni cilj.

Osim sa vojnim napadima izraelskih vojnih snaga, pojas Gaze se suočava i sa nestašicom hrane, pijaće vode, energenata, električne energije, i drugih namirnica, što aktivno dovodi do smrti civilnog stanovništva, naročito onih koji su na održavanju života u bolnicama, uključujući novorođenčad. Ovakvi uslovi prijete da izazovu epidemiju zaraznih bolesti, te da se pogorša stanje osoba sa već postojećim zdravstvenim tegobama. Nedostatak osnovnih životnih namirnica je u direktnoj vezi sa činjenicom da je pojas Gaza od 2007. godine pod totalnom kopnenom i morskom blokadom od strane Izraela.

Iako Izrael zastupa svoju poziciju stavom da se na ovaj način bori sa Hamasom, ovu činjenicu negira targetiranje civilnih objekata, kao i stanje na Zapadnoj obali, nad kojom Hamas nema kontrolu. Palestinci na Zapadnoj obali, koja je još uvijek pod vojnom okupacijom Izraela, se takođe suočavaju sa problemima u snabdijevanju energentima, hranom i drugim namirnicama, a dolazi i do fatalnih fizičkih sukoba i neopravdanih hapšenja od strane vojske i policije. Palestinci na Zapadnoj obali su pod konstantnim pritiskom od strane nelegalnih naseljenika, koji nasilno oduzimaju zemlju palestincima uz podršku zvaničnog Izraela, što je nedavno osudio i Visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost, Žozep Borelj.[3] Ova praksa predstavlja višedecenijski kontinuitet kolonijalnog odnosa Izraela prema Palestini, koji za cilj ima etničko čišćenje i progon stanovnika Palestine.

Dan za danom svjedočimo zločinima Izraela, koji predstavljaju grubo kršenje brojnih međunarodno pravnih akata, poput:

Ženevskih konvencija[4] i pripadajućih protokola, a naročito (Četvrte) Konvencije o zaštiti civila u vrijeme rata.
Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida[5], naročito u kontekstu člana 5 koji propisuje obavezu država da garantuje kažnjavanje počinilaca genocida u okviru svojeg pravnog sistema.
UN konvencije o pravima djeteta[6],
kao i mnogih drugih međunarodnih akata koji garantuju zaštitu osnovnih ljudskih prava, a koje su Crna Gora i Izrael ratifikovali i time se obavezali ne samo na njihovo poštovanje, već i promociju principa koji leže u osnovi međunarodnog prava.

Crna Gora je u maju 2023. godine potpisala treći po redu ugovor o nabavci minobacača i prateće opreme sa izraelskom kompanijom Elbit systems.[7] Vrijednost ovog ugovora je oko 20 miliona eura, i ovim činom poreski obveznici Crne Gore podržavaju vojno-industrijski kompleks Izraela i njihove zločine u pojasu Gaza i Zapadnoj obali.

Izrael je otvoreno odbio brojne rezolucije Savjeta bezbjednosti i Generalne skupštine UN, u tom redu i najnoviju rezoluciju koja je usvojena većinom od 121 zemlje, uključujući Crnu Goru, kojom se poziva na momentalni prekid vatre i hitno omogućavanje ulaska humanitarne pomoći u Gazu.

S poštovanjem,

Centar za razvoj nevladinih organizacija
Aktivna zona
Građanska alijansa
Centar za ženska prava
NVO Prima
Asocijacija Spektra
Inicijativa mladih za ljudska prava
Društvo crnogorsko-palestinskog prijateljstva
NVO Grupa građana BU2
NVO Opštinsko udruženje multiple skleroze Bijelo Polje
NVO Avlija
Udruženje raseljenih Roma i Egipćana sa Kosmeta u Crnoj Gori
NVO Brain
Agencija za lokalnu demokratiju
NVO Punctum
Crnogorski ženski lobi
Udruženje za razvoj civilnog društva
Inicijativa za ruralni i održivi razvoj
NVO Mrav
NVO Euromost

0 Comments

Submit a Comment