Izvještaj sa sajma konoplje

Objavljeno: 10.12.2022, 07:53h

Kanabis i održivi pristup okolišu i tijelu: Iz opsežnog repertoara edukativne naravi na Zagrebačkom velesajmu, izdvojili smo stimulativan okrugli stol s ciljem predstavljanja konopljinih potencijala.

Piše: Mirna Petak

Prva četiri dana prosinca bila su rezervirana za Zagrebački velesajam i pregršt zanimljivih događanja čiju okosnicu čine CROAGRO i Sajmovi hrane i zdravog življenja – uz sajam alternativnog načina života (Mystic) i pčelarski sajam (APItera), zaslugama udruge KrONOPLJA, već tradicionalno značajno mjesto zauzimaju i dani konoplje. Predstavljeni su lokalni uzgajivači i njihovi ekološki certificirani artikli, a vikend su obogatile i popratne radionice. Iz opsežnog repertoara edukativne naravi izdvojili smo stimulativan okrugli stol s ciljem potenciranja konopljinih potencijala u Hrvatskoj.

Uvodno izlaganje imao je Frane Šunjić, facilities manager u Bedrocanu, tvrtki s bazom u Nizozemskoj koja od 2003. godine proizvodi kanabis primjenjujući sofisticirane tehnike standardizacije biljnog materijala u svim fazama – uz hidroponski uzgoj u zatvorenim sustavima pazi se da ne dođe do kros-kontaminacije, a cvijet, suha tvar (cannabis flos) ispunjava visoke kriterije farmaceutske industrije i sadrži strogo definiran sastav terpena i kanabinoida: „Šezceset do sedamdest posto naših proizvoda se izvozi, međutim, uz uvjet da je domaće tržište zadovoljeno.“

Iznesen je sažeti prikaz pojedinih modela regulacije upotrebe kanabisa u medicini. Iako je bilo riječi o Kanadi i SAD-u, fokus je primarno zadržan na europskim zemljama – uspostavljanje tih programa nalazi se u nadležnosti lokalnog pravosuđa, a da bi se što efektivnije konoplja integrirala u razne zdravstvene sustave, postepeno se radi i na implementiranju sveobuhvatnog zakonodavnog okvira na razini EU-a. Rastući interes za ovakav tip liječenja iziskuje harmonizaciju zakonskih segmenata u cijelom svijetu, a u tim kompleksnim procesima Šunjić je istaknuo krovne institucije, Europsku agenciju za lijekove (EMA) i Ujedinjene narode (UN) s Jedinstvenom konvencijom o opojnim drogama iz 1961. „Tada nije bila prepoznata nikakva medicinska vrijednost proizvoda, međutim u 2020. godine to je promijenjeno.“

Zajedno s njemačkim i talijanskim primjerom Šunjić je prezentirao i danski četverogodišnji projekt, čije je trajanje dodatno produženo do 2025. godine: „S tim da će, vrlo vjerojatno, onda taj pilot program postati stalni program – to je sada cilj. (…) Što je jako važno, pacijenti tamo su subvencionirani od strane Vlade.“

Zatim je Jelena Holy, magistra farmacije Gradske ljekarne Zagreb, posvetila predavanje ključnim terapijskim potencijalima kanabisa. U svom specijalističkom radu predočila je pregled podataka o farmakološki aktivnim sastavnicama vrste Cannabis sativa L., pri čemu razlikujemo tri osnovna kemotipa (THC, THC/CBD i CBD) prema udjelu fitokanabinoida u biljci. Za analizu fitokanabinoida svježeg kanabisa – što dekarboksilacijom iz kiselog stanja prelaze u neutralno, npr. kanabidiolna kiselina (CBDA) u CBD ili pak tetrahidrokanabinolna kiselina (THCA) u THC – koriste se različite kromatografske metode.

Kako smo saznali, Sativex, Marinol, Cesamet i Epidiolex četiri su lijeka dostupna na području EU. U našim ljekarnama bile su prisutne Tilray kapsule sa standardiziranim ekstraktom, koje su iz prodaje povučene zbog mehaničkog oštećenja – ovdje je Holy preporučila čvršće celulozne kapsule umjesto onih želatinoznih. U hrvatskoj ljekarničkoj praksi bolesnici sami snose cjelokupni trošak pripravaka, koji uključuju THC/CBD, a ukupna količina THC-a u propisanoj „add-on“ terapiji za 30 dana (za tretiranje nekih simptoma u pacijenata s HIV-om/AIDS-om, malignim bolestima, multiplom sklerozom (MS) i Dravet sindromom) ne smije prelaziti više od 7,5 g – što je Holy ocijenila kao nedostatno rješenje za osobe s MS-om. U kontekstu pozitivnih efekata konoplje, uz još pokoja svojstva, spomenuta je i važnost njezinih antikonvulzivnih osobina. Kanabinoidi koncentrirani u cvjetnim vrhovima i endokanabinoidi djeluju uglavnom preko CB1 i CB2 receptora, po principu ključ-brava.

No, mehanizmi putem kojih kanabis vrši utjecaj na ljudsko tijelo su brojni te ih moderna znanost tek treba pokušati detektirati. Na temu zdravstvenih učinaka proizvoda od konoplje progovorio je Marinko Petrović, vlasnik OPG-a koji se bavi uzgojem i preradom konoplje, apostrofiravši njihovu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i u stanovitoj potpori u obnovi tkiva – jer: „Koža jako voli konoplju.“ Otkriveni su i benefiti ulja sjemenki konoplje na cjelokupno zdravlje i imunološki sistem, pri čemu je naglašen značaj savršenog omjera masnih kiselina koje ono prirodno ima u sebi.

Kao bitan pokazatelj nutritivnih vrijednosti masne kiseline služe „kao izvor energije, mogu biti gradivni elementi bioloških opni, polazni spojevi za neke druge biološke aktivne komponente i olakšavaju apsorpciju vitamina“, sažeo je Petrović te dodao da neravnoteža tih omjera u organizmu može dovesti do poremećaja određenih fizioloških procesa i tako direktno utjecati na razvoj bolesti.

Nakon iscrpne uvertire u problematiku kanabisa, Ružica Vukovac, potpredsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, pridružila se dinamičnoj raspravi na okruglom stolu s kratkim osvrtom na Lex cannabis – prema njezinom mišljenju, ovaj prijedlog oporbe bio je „na neki način preambiciozan“. Zaključila je i da će se za Pravilnik o načinu i mjerilima za davanje odobrenja za uzgoj i proizvodnju konoplje u medicinske svrhe još trebati lobirati.

Za kraj, svježa perspektiva Deana Herende, slovenskog aktivista koji pomaže pacijentima da dođu do kvalitetnih lijekova na bazi kanabisa, uvelike je pridonijela novoj dimenziji u diskusiji. (Kućni) pripravci iz Hrvatske i dalje se šalju u Sloveniju na analizu. Za što djelotvorniji finalni produkt valja se okrenuti vanjskom uzgoju ove biljke, jer kako je pojašnjeno, indoor metodom ne mogu se dobiti svi potrebni kanabinoidi. Konstatiravši da se uporno čeka na odluke i poteze Njemačke, Herenda je naveo i kritiku termina medicinska konoplja: „(…) Konoplja je jedna – to je biljka koja se može koristiti u zdravstvene svrhe. Onda se kaže medicinska konoplja, ali to je nažalost sintagma koja se koristi da stvar uđe u kolotečinu farmacije, što je zapravo jako opasno.“

H-alter

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register