Otvoreni Balkan – alatka za izbjegavanje principa vladavine prava kao mape puta u EU?

Objavljeno: 17.06.2022, 13:31h

Pozivamo države članice EU, prvenstveno Njemačku, da dinimiziraju Berlinski proces i time revitaliziraju perspektivu proširenja, uključujući preispitivanje odluka o otvaranju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom

Autor: Strateška grupa za Zapadni Balkan

Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boll, ocjenjuje projekat Otvoreni Balkan kao inicijativu koji bi bila negativno konkurentna Berlinskom procesu, a istovremeno bi vodila regionalnu integraciju u neprihvatljivom i fragmentiranom pravcu.

Naime, i Otvoreni Balkan i Berlinski proces adresiraju isto polje rada – slobodu kretanja ljudi, usluga, robe i kapitala. Iako se ovi fokusi preklapaju, Berlinski proces ima jasan skup standarda koji se moraju primijeniti kako je to predviđeno pravnom tekovinom EU. S druge strane, Otvoreni Balkan nije vezan ni za jedan standard EU, a regionalni lideri ga mogu usmjeriti na staze koje se ne mogu kontrolisati kako iz perspektive politike proširenja EU, tako i posvećenosti vladavini prava.

Podsjećanja radi, Berlinski proces je osmišljen da ispuni posredničku ulogu u procesu pristupanja EU, ali da istovremeno služi i kao alat za ubrzavanje koji bi, kroz finansijske podsticaje, uveo standarde EU. U tom pogledu, njegova inkluzivnost je ključna za razvoj u ovom okviru.

Inicijatori i zagovornici projekta Otvorenog Balkana izbjegavaju da objasne kako će Otvoreni Balkan biti usklađen sa Berlinskim procesom i politikom proširenja, i dalje sa Zajedničkim regionalnim tržištem, kao i koliko bi bilo izvodljivo stvoriti dva okvira koji namjeravaju da regulišu ista pitanja.

Dodatno, treba uzeti u obzir teritorijalnu perspektivu projekta Otvorenog Balkana. Kako sada stvari stoje, albanski premijer Rama i predsjednik Srbije Vučić to prodaju kao uzmi ili ostavi inicijativu. Stoga se čini da je posvećen isključenju za razliku od ZB6 kao prožimajuće premise o kojoj se ne pregovara. Takođe, visok stepen nepovjerenja svih susjeda prema srbijanskom rukovodstvu ograničava bilo kakvu inicijativu koja dolazi iz Beograda. S obzirom da Bosna i Hercegovina, Kosovo i Crna Gora postavljaju mnoga pitanja o inkluzivnoj prirodi Otvorenog Balkana, legitimno je zapitati se i da li Otvoreni Balkan vraća različito i razdorno djelovanje na Zapadni Balkan?

Nadalje, postoji zabrinutost da projekat Otvoreni Balkan proširuje jaz – ili, u najboljem slučaju, stvara jaz – između transatlantskih partnera. Mnoge evropske metropole nijesu ubijeđene u ovaj projekat, jer već duže vrijeme ne uspijeva da obezbjedi povjerenje unutar zemalja u dobre namjere inicijatora i zagovornika, a samim tim i primjenu principa inkluzivnosti (ZB6) i usklađivanja sa pravnom tekovinom i najboljim praksama EU. Pored toga, jedan od inicijatora i zagovornika – Srbija se suočava sa ozbiljnim najavama za usporavanje pristupnih pregovora, jer ostaje uporna u izbjegavanju potpunog usaglašavanja sa EU sankcijama Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. U tom smislu, Otvoreni Balkan neće doprinijeti evropskoj solidarnosti u odnosu na ZB6, ali ima potencijal da stvori više podjela nego što se to sada može primijetiti (i to, ne samo na Balkanu već i u transatlantskoj perspektivi) i da našteti karakteru regionalne saradnje na ravnopravnoj osnovi.

U tom okviru, pozivamo države članice EU, prvenstveno Njemačku, da dinimiziraju Berlinski proces i time revitaliziraju perspektivu proširenja, uključujući preispitivanje odluka o otvaranju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register