Kako to?

Objavljeno: 17.02.2022, 16:50h

Otvoreno pismo udruženja KANA/ko ako ne arhitek glavnom državnom arhitekti Mirku Žižiću

Reagujući na saznanja da će postojeći objekat osnovne škole „Vladimir Nazor” u podgoričkom naselju Masline zbog nepouzdanosti statike morati da bude srušen, a na istom mjestu izgrađen novi savremeni školski objekat, moramo primijetiti i pohvaliti to što resorno Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, odnosno Glavni državni arhitekta, žele da se proaktivno i hitro angažuju na rješavanju problema uslovnosti javnog objekta, koji su u ovom slučaju nažalost kulminirali do tačke da je objekat predstavljao opasnost po djecu.

Međutim, u saopštenju koje je ovim povodom objavljeno u „Vijestima“ u novembru prošle godine, Glavni državni arhitekta Mirko Žižić je iznio i plan da se novi školski objekat izgradi prema projektu nove osnovne škole u Tološima, koji je izrađen prema pobjedničkom konkursnom rješenju za taj konkretni program i lokaciju.

Vjerujemo da Glavni državni arhitekta Mirko Žižić poznaje procedure i zakonske odredbe, pa mu moramo postaviti dva pitanja u koja pomenuto saopštenje ne pruža uvid, a koja nam ostaju zagonetna zbog nedostatka javno dostupne zvanične dokumentacije koja bi trebalo da prati izgradnju nove škole u Maslinama. Pitanja su, dakle:

  1. Kako je moguće da se izgradnji jednog javnog objekta, pritom školskog, pristupa na način kojizaobilazi konkursnu proceduru?
  1. Kako je moguće da se reciklira jednom već nagrađeno konkursno rješenje?

Podsjećamo da se članom 54 važećeg Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata („Sl. list CG”, br. 64/2017, 44/2018, 63/2018, 11/2019 – ispr. i 82/2020” ) za ovu vrstu objekata obavezno raspisuje javni konkurs za idejno arhitektonsko rješenje:

„Član 54

Za izradu idejnog arhitektonskog rješenja, na osnovu kojeg se izrađuje tehnička dokumentacija, obavezno se raspisuje javni konkurs za objekte za potrebe državnih organa, lokalne samouprave, zdravstvenih, prosvjetnih, naučnih, kulturnih, sportskih i objekata socijalne zaštite koji su u državnoj svojini.

Izuzetno od stava 1 ovog člana, javni konkurs nije obavezan za:

– objekte koji se finansiraju u cjelosti ili djelimično iz donacija ili kredita međunarodnih finansijskih institucija ili iz sredstava drugih država kroz projekte međudržavne saradnje i pomoći,

– rekonstrukciju objekata.

Javni konkurs iz stava 1 ovog člana raspisuje i sprovodi Ministarstvo.

Izuzetno od stava 3 ovog člana, za objekte koji se u cjelosti ili djelimično finansiraju iz budžeta lokalne samouprave, javni konkurs raspisuje i sprovodi nadležni organ lokalne uprave.

Način i postupak raspisivanja i sprovođenja javnog konkursa iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo.”

Podsjećamo i da se članom 53 Pravilnika o načinu i postupku sprovođenja javnog konkursa propisuje da rad koji je već jednom nagrađen na konkursu može da se koristiti samo za potrebe izgradnje objekta koji je predmet konkursa:

„Član 53

Primjena rezultata konkursa vrši se kroz dalju izradu planske i tehničke dokumentacije, a odnosi između raspisivača i autora nagrađenih radova regulišu se posebnim ugovorima, u skladu sa uslovima objavljenim u raspisu konkursa.

Prvonagrađeni rad ima pravo prvenstva pri izradi planske i tehničke dokumentacije. Autor je dužan da poštuje uslove izrade planske i tehničke dokumentacije na način kako je to određeno u raspisu konkursa, odnosno odlukama i preporukama žirija.

Nagrađeni rad može se koristiti samo za potrebe izgradnje objekta koji je predmet konkursa.”

Dakle, imajući navedene odredbe u vidu, možemo zaključiti da nije po zakonu da nova škola u Maslinama bude izgrađena na način koji je Glavni državni arhitekta najavio u novembru. Kako želimo da vjerujemo da kolega Žižić ne bi sebi dozvolio selektivnu primjenu zakona, nadamo se odgovoru na gore postavljena pitanja.

Dok čekamo razjašnjenje, važno je da napomenemo da razumijemo hitnost ovog slučaja; djeci i roditeljima koji žive u Maslinama potrebna je nova škola. Međutim, moramo podsjetiti da zakonske procedure nijesu tu bez razloga, nego upravo da bi osigurale da će se za svaku lokaciju i svaki objekat od javnog značaja naći najbolje moguće rješenje. Škola koja sada bude izgrađena u Maslinama trajaće makar nekoliko decenija i uticati na kvalitet nastave za generacije učenika – kao društvo i kao stručnjaci, dugujemo im da pronađemo i sagradimo najbolje moguće rješenje, a ne da posegnemo za najlakšim. Dugoročno, brzopletost će nas koštati više nego studioznost u koju je potrebno uložiti sada.

Treba napomenuti da se hitnost reagovanja na problem zbrinjavanja učenika i ušteda u vremenu za sprovođenje kompletne konkursne procedure, koje su možda bile razlog za ovakvu odluku, nijesu pokazale kao opravdane: za vrijeme koje je do sada proteklo, od momenta kada se škola u Maslinama pokazala kao neuslovna, bilo je moguće sprovesti kompletnu proceduru, kako to zakon i nalaže.

Ako, međutim, do ovog presedana ipak dođe, u vremenu kad struka nema podršku institucija da sprovede pozitivnu praksu, a arhitektonsku scenu u Crnoj Gori čine oni koji pristaju na kompromise u kojima je uglavnom arhtektura na gubitku – direktno ste ugrozili instituciju arhitektonskog konkursa koja je već na niskim granama, kvalitet u arhitektonskoj praksi koji bi trebao da bude obezbjeđen upravo tom institucijom, ugled struke i integritet svakog arhitekte koji se trudi da u ovakvom sistemu ispravno i zakonito radi svoj posao.

Imajući u vidu alarmantno stanje u prostoru koje je nastalo kao posljedica sve lošijih zakona i zabrinjavajuće korupcije koja omogućava nekažnjena kršenja čak i tih i takvih zakona, kao i stanje struke koja je uglavnom kapitulirala pred investitorskim urbanizmom, moramo skrenuti pažnju javnosti i nadležnih institucija da, ako se ne poštuje ono što zakon propisuje, gledamo u potpuno prostorno bezakonje. Ukoliko dva ministarstva, jedno od njih nadležno za prostorna pitanja i zakon o istim, uz ekspertizu Glavnog državnog arhitekte koji je predstavnik struke u tom sistemu, riješe da direktno krše važeće zakonske propise – moramo postaviti još jedno pitanje svima: od koga u državi Crnoj Gori možemo očekivati da zakon poštuje?

Srdačno,

Grupa KANA / ko ako ne arhitek

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register