Umjesto nepotrebnih v.d. stanja, obezbijediti poštovanje zakona

Objavljeno: 15.09.2021, 13:21h

‘Ad hoc’ i neregulisani konkursi za pozicije vršilaca dužnosti u ministarstvima nepotrebno odlažu sprovođenje javnih konkursa u skladu sa zakonom i smanjuju upravljačku odgovornost u ministarstvima. Rukovodni kadar u v.d. stanju podložniji je uticajima zbog nesigurnosti svog položaja i zaposlenja.

U toku je upravo ovakav konkurs za čak 20 vršilaca dužnosti generalnih direktora u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja, a ranije su ih oglašavali i Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija, kao i Ministarstvo kapitalnih investicija.

Prvo i osnovno pitanje koje se nameće je zašto ova ministarstva nijesu pravovremeno ispunila svoje zakonske obaveze i stvorila uslove da se sprovede zakonom propisana procedura sprovođenja javnog konkursa. Podsjećamo da zakon uopšte ne prepoznaje institut „konkursa“ za pozicije vršilaca dužnosti, već isključivo proceduru javnog konkursa za starješine organa i visoko-rukovodni kadar, u koji spadaju i generalni direktori i sekretari u ministarstvima. Vršioci dužnosti se određuju na period od najduže šest mjeseci, i samim tim predstavljaju prelazna rješenja do imenovanja u punom mandatu.

Uvođenjem nepotrebnih v.d. stanja, podstiče se politizacija ovih pozicija, i one se dodatno destabilizuju, u kontekstu u kojem je sama Vlada  u februaru ove godine ukazala da “značajan odliv ekspertskog kadra iz pregovaračke strukture može nepovoljno uticati na dinamiku ispunjavanja obaveza iz pregovaračkog procesa“.

Podsjećamo da je djelimični kadrovski plan za ministarstva i službe Vlade usvojen krajem jula ove godine, ali da uprkos svim kašnjenjima u donošenju budžeta i reorganizaciji javne uprave, ovaj dokument nije obuhvatio 21 organ i četiri ministarstva: unutrašnjih poslova, odbrane, finansija i socijalnog staranja, i prosvjete, nauke, kulture i sporta. Zakon, na drugoj strani, propisuje da se mogu popunjavati samo ona radna mjesta za kojima je potreba iskazana kroz kadrovsko planiranje. Posljedica je da zapošljavanje na službeničkim pozicijama u ovim institucijama ne može da se sprovodi po procedurama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji podrazumijeva obavezu raspisivanja konkursa i provjeru sposobnosti i kompetencija.

Umjesto da rade na kadrovskom planiranju i trajnijem popunjavaju rukovodećih pozicija, pojedina ministarstva su raspisala konkurse za pozicije vršilaca dužnosti. S ozbirom na to da se raspisuju čak i deset mjeseci nakon formiranja Vlade, ovakvi konkursi više su pokazatelj lošeg upravljanja, nego navodne transparentnosti i otvorenosti. Ovakva kadrovska rješenja su privremena, pa resurse treba usmjeriti na iznalaženje trajnijih rješena, u punom mandatu i u skladu sa zakonom.

Transparentnost je takođe upitna, jer je zaštita ličnih podataka kandidata i kandidatkinja koji učestvuju u jednoj pravno neregulisanoj proceduri naročito osjetljiva tema. Potvrda toga je i činjenica da osim zbirnih informacija o broju kandidata i kandidatkinja, prijavljenih za pozicije vršilaca dužnosti u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, javnost nije do sada dobila više informacija o ovim konkursima.

Ukazujemo i da nedavno usvojeni djelimični kadrovski plan nije značajnije odskočio u kvalitetu od ranijih kadrovskih planova, pa je izostalo detaljno obrazloženje na čemu su zasnovane iskazane potrebe za 139 zaposlenih. Time je Vlada potvrdila da za sada nije spremna da institut kadrovskog planiranja iskoristi kao mehanizam prijeko potrebne optimizacije javne uprave.

Milena Muk

Institut alternativa

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply