Ustoličenje i protesti – post factum

Objavljeno: 07.09.2021, 15:29h

U nezahvalnom javnom diskursu uzavrelih nacionalističkih strasti, podsjećamo na imperativ vladavine prava i ljudskih prava.

Akcija za ljudska prava ukazuje da su protekli događaji na Cetinju pokazali sve rizike koje po mir nose nacionalne i vjerske podjele, a posebno njihova politička zloupotreba. Na sreću, nije došlo do ljudskih žrtava, a država Crna Gora je pretežno uspjela da obezbijedi poštovanje ljudskih prava na slobodu vjeroispovjesti, sa jedne, i slobodu mirnog okupljanja, sa druge strane, u jednoj veoma zahtjevnoj situaciji. Nažalost, nije bila obezbijeđena primjena zdravstvenih mjera u cilju zaštite prava na život i zdravlje i ponovo je došlo i do ugrožavanja slobode medija da izvještavaju sa javnih skupova. Sve prijave na prekomjernu upotrebu sile od strane policije treba istražiti i procesuirati sve koji su kršili zakon, bilo da su demonstranti ili policajci.

U nezahvalnom javnom diskursu uzavrelih nacionalističkih strasti, podsjećamo na imperativ vladavine prava i ljudskih prava.

Država ima obavezu da obezbijedi poštovanje ljudskih prava i u vrlo složenim situacijama, do kakve je došlo na Cetinju, gdje su suprotstavljena prava demonstranata na slobodu izražavanja i mirnog okupljanja i prava vjerske zajednice, Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve, da ispoljava svoju vjeru u vidu obreda ustoličenja mitropolita bez ometanja.

Evropski sud za ljudska prava je više puta naglasio da su ta prava jednako zaštićena, da ni jedno od njih nije apsolutno i da se ona ne mogu tumačiti na način da bilo kome ko se ne slaže s nekom vjerskom organizacijom u bilo kom pogledu dozvoljava da onemogući održavanje vjerskog obreda, da ga prekine ili da remeti javni red prilikom održavanja tog obreda (presude Evropskog suda za ljudska prava, na primjer, u predmetima Bulgaru protiv Rumunije, odluka, 2012; Karaahmed protiv Bugarske, presuda, 2015). Takođe, sprječavanje i ometanje vjerskih obreda u Crnoj Gori je krivično djelo, kažnjivo novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine (čl. 161 KZCG – Povreda slobode ispovijedanja vjere i vršenja vjerskih obreda).

Država je bila dužna da obezbijedi poštovanje suprotstavljenih prava tako što bi obezbijedila i ustoličenje mitropolita u Cetinjskom manastiru, kao i miran protest protiv tog obreda.

Iako je država obezbijedila da se obred na Cetinju održi, tome nisu prisustvovali svi predviđeni sveštenici, jer su demonstranti blokirali puteve na ulazu u Cetinje. Ove blokade je policija dozvolila i sveštenici su se vratili u Podgoricu. Ako bi sud o tome odlučivao, morao bi da ispita da li je policija ispravno procijenila da bi razbijanje blokade puta moglo da ima nesrazmjerno veće štetne posljedice od zaštite prava sveštenika na slobodu vjeroispovjesti.

S druge strane, protest na Cetinju je u pojedinim segmentima prevazišao okvire mirnog okupljanja. Sloboda mirnog okupljanja ne štiti one koji policiju napadaju kamenicama, eksplozivnim napravama ili probijaju policijske kordone (kako je to Evropski sud za ljudska prava utvrdio u presudama Protopapa protiv Turske, Oya Ataman protiv Turske, Razvozzhayev protiv Rusije, Primov protiv Rusije), a što je tokom jučerašnjeg dana na Cetinju zabilježeno i video snimcima, i zbog čega je državno tužilaštvo već pokrenulo neke postupke.

Takođe, iako je tačno da je država dužna da toleriše i nezakonita okupljanja koja nisu prijavljena u skladu sa zakonom – kao u slučaju protesta na Cetinju – ona ima tu obavezu samo “dok takvo okupljanje ne postane stvarna opasnost po javni red ili namjerno ozbiljno ugrožavanje zakonitih aktivnosti drugih od strane demonstranata i to značajnije nego što je normalno očekivati od uživanja prava na mirno okupljanje” (Mushegh Saghatelyan, st. 246). „Kada organizatori namjerno i bez dovoljno opravdanja ne poštuju obavezu prijave skupa, ne poštuju odobrenu trasu ili pretjerano ometaju prava drugih, takva okupljanja ne uživaju zaštitu kao zakonita okupljanja“ (Kudrevičius protiv Litvanije, st. 156).

Protestanti su na Cetinju blokirali sve ulaze u grad da bi onemogućili održavanje vjerskog obreda. Država je i takvo okupljanje, čiji je cilj bio da se „namjerno ozbiljno ugrozi zakonito vršenje aktivnosti od strane drugih“ tolerisala sve dok nije došlo vrijeme da se obred održi. Čak i tada blokada puteva nije probijena, već su samo patrijarh i mitropolit, u Cetinjski manastir prevezeni helikopterom, dok su ostali sveštenici bili prinuđeni da odustanu od prisustvovanja obredu.

Posebno je pitanje da li je policija, prilikom intervenisanja na Cetinju, u blizini manastira koji je obezbijeđivala, srazmjerno primijenila dozvoljena sredstva prinude (suzavac, šok bombe), odnosno da li je primijenila gumene metke, koje Uprava policije tvrdi da nije imala. Ovo zahtijeva pažljivu istragu svakog pojedinačnog slučaja. Policija u principu ima pravo da primijeni sredstva prinude kada se njeni službenici napadaju bilo kamenicama ili neposrednom fizičkom silom, a što se na Cetinju dešavalo i zabilježeno je video snimcima. Uprava policije je saopštila da nije upotrebljavala gumene metke i pozvali su da se svaki slučaj povreda prijavi da bi se to istražilo. Sve video snimke o intervenciji policije i radnjama demonstranata treba dostaviti nadležnim državnim organima i insistirati na tome da se sve prijave nezakonitog ponašanja istraže. Država ima posebnu obavezu da istraži svaki slučaj prijave na prekomjernu upotrebu sile od strane njenih službenika.

Zajedničko za sve skupove, i u Podgorici i na Cetinju održanim 4. i 5. septembra je potpuno nepoštovanje zdravstvenih mjera. Propisi su kršeni u pogledu propisanog najvećeg broja ljudi koji je mogao prisustvovati javnom okupljanju (50 i to na distanci od 2 m i najviše 30 minuta), propisane distance prilikom vršenja vjerskog obreda (jedno lice na 10m2 uz držanje distance od 2m), nisu nošene ni maske niti je distanca poštovana. Smatramo da je sasvim nerazumno i krajnje neodgovorno tolerisanje nepoštovanja ovih mjera u situaciji u kojoj je u Crnoj Gori do danas od epidemije korone umrlo 1770 ljudi, svaki dan ih se razboli oko 500, prije neki dan ih je umrlo čak 15, pri čemu je Crna Gora sada treća država u svijetu po ukupnom broju slučajeva zaraze korona virusom i sedma po ukupnom broju smrtnih slučajeva posmatrano na milion stanovnika (www.worldometers.info/coronavirus).

Prilikom dočeka patrijarha Porfirija prijavljen je slučaj ometanja reporterke Pobjede, a na protestima na Cetinju ometanje novinarske ekipe televizije N1, nekih pojedinačnih izvještača, kao i blogera iz Bosne i Hercegovine da izvještavaju sa tog događaja. Osuđujemo sva ometanja slobode medija, pozivamo da se utvrdi odgovornost za takve radnje i da se odgovorni sankcionišu u skladu s važećim propisima. Ponovo apelujemo da se sprječavanje novinara i napad na novinara u obavljanju profesionalne djelatnosti hitno propišu kao krivična djela.

Imajući u vidu razloge za održavanje protesta na Cetinju, osuđujemo svako nepoštovanje državnosti Crne Gore, crnogorskog nacionalnog identiteta i Crnogorske pravoslavne crkve, kao vjerske zajednice u Crnoj Gori. Sva sporna pitanja, uključujući vlasništvo vjerskih zajednica nad crkvama i hramovima i prava na korišćenje tih crkava i hramova, moraju da se pokrenu i rješavaju u skladu sa zakonom, bez onemogućavanja slobode vjeroispovjesti i ugrožavanja bilo čije bezbjednosti.

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply