echo ''; ?>
Objavljeno: 29.06.2021, 11:21h
Saopštenje Centra za građanske slobode (CEGAS)
Crnogorska javnost dobro je upoznata sa kontraverzama koje okružuju birački spisak, koji predstavlja evidenciju birača i izvodi se iz dvije evidencije – registra državljana i registra prebivališta i boravišta.
Takođe, crnogorska javnost je sigurno dobrim dijelom upoznata sa podacima koje pruža Uprava za statistiku (Monstat), a koji se tiču broja stanovnika. Ti podaci se nisu drastično mijenjali u posljednjih 10 godina – 620 079 prema popisu iz 2011. godine, a procjene 1. januara 2021. iznose 620 739. 2012. godine, birački spisak brojao je 514 055, a 2020. godine 540 026.
Prema posljednjim podacima koje je naša organizacija dobila iz MUP-a, državljana Crne Gore ima preko 760 000, državljana sa prijavljenim prebivalištem u Crnoj Gori ima oko 640 000.
Ko griješi u svojim procjenama? Uprava za statistiku, čije podatke preuzimaju međunarodne institucije kada rade izvještaje za Crnu Gore ili Ministarstvo unutrašnjih poslova, krovna institucija koja reguliše ove registre?
Uprkos dugogodišnjim apelima od strane nevladinih organizacija i pojedinih političkih subjekata, Crnogorske institucije kao da po svaku cijenu ne žele da krenu u rješavanje ovog problema. Često se iz nadležnih institucija često čuju floskule „pravni poredak“, „pravna država“, „demokratsko i građansko društvo“, kao i posvećenost odbrani istih, ali kada je potrebno djelati na tim riječima, akcije izostaju. Njihovo ćutanje na ove probleme se sada i zvanično može protumačiti kao saučesništvo u opstruiranju izgradnje pravne države i stvaranja uslova za fer i slobodne izbore.
Više je nego očigledno postalo da je ovo stanje u evidencijama plod političkih manipulacija koje su godinama prisutne. Crna Gora stagnira po velikom broju parametara, pa uključujući i broj stanovnika, stoga je prosto apsurdno da se birački spisak poveća za 5% (26 000) u 8 godina, a populacija za svega 0,1% za 10 godina.
Ovo je problem koji se više ne smije ignorisati jer direktno negativno utiče na razvoj pravne države u Crnoj Gori, proces evropskih integracija, ali i sam suverenitet države. Trenutno, sa ovakvim stanjem u evidencijama, nisu mogući fer i regularni izbori, nije moguć ni ulazak u Evropsku Uniju, niti izgradnja demokratskog društva, a legitimitet samih institucija je doveden u pitanje.
Kako znate da ste osoba koja je živjela svoj život, a ne tek formiran mozak ispunjen vještačkim sjećanjima, koji trenutno halucinira stvarnost koja zapravo ne postoji? Ovo može da zvuči apsurdno, ali je držalo nekoliko generacija najboljih kosmologa budnim po noći. Pojava nosi naziv: paradoks Bolcmanovog mozga. Fabio Pakuči istražuje ovaj ošamućujući misaoni eksperiment. [Režija: Skrimanta Jakajte, Art šot; naracija: Adison Anderson; muzika: Salil Bhajani, cAMP Studio].
Кatolička crkva u Španiji je identifikovala 728 silovatelja u svojim redovima, od kojih su više od 80% sveštenici, saopštila je Španska biskupska konferencija, prenose online mediji.
Istraživanja povezuju usamljenost s brojnim disfunkcionalnim imunološkim reakcijama, što nas navodi na zaključak da je usamljenost potencijalno opasna za zdravlje.
Kako znate da ste osoba koja je živjela svoj život, a ne tek formiran mozak ispunjen vještačkim sjećanjima, koji trenutno halucinira stvarnost koja zapravo ne postoji? Ovo može da zvuči apsurdno, ali je držalo nekoliko generacija najboljih kosmologa budnim po noći. Pojava nosi naziv: paradoks Bolcmanovog mozga. Fabio Pakuči istražuje ovaj ošamućujući misaoni eksperiment. [Režija: Skrimanta Jakajte, Art šot; naracija: Adison Anderson; muzika: Salil Bhajani, cAMP Studio].
Кatolička crkva u Španiji je identifikovala 728 silovatelja u svojim redovima, od kojih su više od 80% sveštenici, saopštila je Španska biskupska konferencija, prenose online mediji.
Istraživanja povezuju usamljenost s brojnim disfunkcionalnim imunološkim reakcijama, što nas navodi na zaključak da je usamljenost potencijalno opasna za zdravlje.
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.