Slučaj Nikole Vukčevića: Još jedna „zakašnjela pravda gotova nepravda“

Objavljeno: 21.04.2021, 18:38h

Ovaj slučaj, kao i brojni slični, dodatno upozoravaju da je vrlo važno koje se osobe biraju da vrše vlast i donose odluke, jer ti ljudi dobijaju ovlašćenje da i nezakonitim postupanjem nanose znatnu štetu kako pojedinačnom građaninu tako i opštem interesu

Autorka: Tea Gorjanc Prelević

Upravni sud Crne Gore je nedavno utvrdio da reditelj Nikola Vukčević nije bio u sukobu interesa kao član Savjeta RTCG, iako ga je zbog toga Skupština Crne Gore razriješila članstva u tom savjetu 2017. godine.

Da je ta presuda bila donijeta po hitnom postupku prije više od tri godine, Nikola Vukčević ne bi bio razriješen.  Da je i drugi nezakonito razriješeni član Savjeta RTCG, Goran Đurović, dobio djelotvornu sudsku zaštitu, i on bi ostao član tog savjeta. Da su obojica ostali u Savjetu RTCG, 2018. godine možda ne bi bila razriješena generalna direktorica RTCG Andrijana Kadija, a ni direktor RTCG Vladan Mićunović, na način koji su sudovi takođe naknadno proglasili nezakonitim.

Sve u svemu, mnogo toga ne bi bilo da je sud na vrijeme uzeo pravdu u svoje ruke.

Iako je Upravni sud u slučaju Nikole Vukčevića prethodno dva puta poništavao odluke bivšeg direktora Agencije za spriječavanje korupcije (ASK), Sretena Radonjića, o tome da se Vukčević nalazio u sukobu interesa, taj sud sve do sada nije donosio meritorne presude, već je stvar uporno vraćao ASK na ponovno odlučivanje, što je Radonjiću omogućilo da još dva puta postupi na isti način i izmišlja sukob interesa gdje ga nije bilo. Iako je Upravni sud mogao i morao i ranije meritorno da odluči na osnovu člana 36 Zakona o upravnom sporu[i], on svakako nije morao da postupa hitno, jer ga zakon na to nije obavezivao.

Posle tri godine je mala vajda od meritorne presude. Vukčevića presuda neće vratiti u Savjet, Radonjić, koji više nije direktor ASK, neće trpjeti posljedice svojih nezakonitih odluka, kao ni poslanici bivše vlasti koji su glasali za nezakonito razrješenje. Izreka „zakašnjela pravda je gotova nepravda“ trebalo bi posebno da stoji kao opomena nad vratima Upravnog suda, koji inače vrlo rijetko odlučuje meritorno, u sporu pune jurisdikcije, i tako dozvoljava nenadoknadiv gubitak vremena u zaštiti prava.

Jedino što bi sad moglo da se uradi je da se ovaj slučaj što prije okonča i da se spriječi ponavljanje situacija u kojima vlast može da izmanipuliše pravdu zbog neefikasne sudske zaštite.

Akcija za ljudska prava je ranije predložila da se u Zakonu o RTCG propiše obaveza hitnog odlučivanja sudova u sporovima o izboru i razriješenju članova Savjeta RTCG, koji bi morali da se okončaju prije nego što dođe do razriješenja ili konačnog izbora, ali taj predlog bivša vlast nije usvojila. Sad je na potezu nova vlast, koja tek treba da dokaže reformski karakter. Isti pristup bi trebalo uvesti u sve zakone koji uređuju slična članstva u nezavisnim državnim tijelima, kao i izbore na pozicije sudija ili državnih tužilaca.

U sporu koji Vukčević još uvijek vodi pred redovnim sudom protiv odluke Skupštine Crne Gore o njegovom razrješenju, sudija u Nikšiću, Sanja Nikić, do sada je dva puta usvajala njegovu tužbu i poništavala odluku Skupštine zbog očiglednog izostanka sukoba interesa. Kako se u međuvremenu umiješao i Vrhovni sud, na čelu s Vesnom Medenicom, da, kontroverznim načelnim stavom oteža zaštitu zakonitosti od odluka Skupštine, predmet se zbog toga po drugi put našao po žalbi u Višem sudu u Podgorici.

Kada bi Viši sud brzo odlučio o žalbi, a nova uprava ASK odlučila da ne podnosi zahtjev za ispitivanje presude Upravnog suda Vrhovnom sudu, okončalo bi se tri i po godine sudovanja kojem je Vukčević sasvim neopravdano bio izložen, a čije će troškove opet da plate građani.

I ne sudi se samo on, nego i ostalo troje građanskih aktivista – Goran Đurović, Vanja Ćalović i Darko Ivanović – koje je bivša vlast nezakonito udaljila iz savjeta državnih organa koji bi trebalo da su nezavisni od politike.  I oni će te sporove jednom dobiti, i njihove troškove će na kraju platiti glasači, a ne oni koji su do njih doveli svojim nezakonitim postupanjem.

Ovaj slučaj, kao i brojni slični, dodatno upozoravaju da je vrlo važno koje se osobe biraju da vrše vlast i donose odluke, jer ti ljudi dobijaju ovlašćenje da i nezakonitim postupanjem nanose znatnu štetu kako pojedinačnom građaninu tako i opštem interesu. Propisivanjem obaveze sudova da u ovakvim slučajevima pružaju hitnu pravnu zaštitu, moglo bi bar da spriječi da takve nezakonitosti ostavljaju nepopravljive posljedice.

[i] „Ako Upravni sud poništi osporeni akt, a priroda upravne stvari mu to dozvoljava, može sam odlučiti o predmetnoj upravnoj stvari, ako:

1) je sam utvrdio činjenično stanje na usmenoj raspravi;

2) bi poništenje osporenog akta i ponovno vođenje upravnog postupka izazvalo za tužioca štetu koja bi se teško mogla nadoknaditi;

3) je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta očigledno da je činjenično stanje drukčije od onog koje je utvrđeno u upravnom postupku;

4) je u istom sporu već poništen akt, a tuženi javnopravni organ nije u potpunosti postupio po presudi;

5) je u istom sporu već poništen akt, a tuženi javnopravni organ nije donio novi akt u roku od 30 dana od dana poništenja ili u drugom roku koji je odredio Upravni sud; ili

6) nadležni javnopravni organ nije donio akt u zakonom propisanom roku.

U slučaju iz stava 1 tač. 4, 5, i 6 ovog člana, Upravni sud može i sam utvrditi činjenično stanje i na osnovu tako utvrđenog činjeničnog stanja donijeti presudu.

Kad je Upravni sud već jednom poništio osporeni akt u istoj upravnoj stvari, dužan je da sam riješi predmetnu stvar po tužbi protiv novog akta javnopravnog organa u toj upravnoj stvari, kad priroda upravne stvari to dozvoljava.

Odluka iz stava 1 tač. 1 do 5 ovog člana i odluka iz stava 3 ovog člana u svemu zamjenjuje poništeni akt.“

Zakon o upravnom sporu, član 36 (Odlučivanje u sporu pune jurisdikcije), Službeni list CG, br. 54, od 15.08.2016.

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply