Kad je novac važniji od struke, zaštićene vrste stradaju od mHE

Objavljeno: 06.10.2020, 19:56h

Svako ko uradi posao na štetu građanina treba da snosi odgovornst. Prvo su odgovrne institucije koje su dale saglasnost na ovakav dokument (koji ne odgovara stvarnoj situaciji na terenu) a onda oni koji su vodili izradu ovog dokumenta

Nakon što smo na lokalitetu Bara Kraljskih uslikali daždevnjaka koji je vrsta zaštićena zakonom i nakon što je utvrđeno da ista nije pomenuta u Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu u projektu izgradnje mHE u Barama Kraljskim, razgovarali smo sa  biologom Vukom Ikovićem iz organizacije KOD.

Kako izgradnja mHE može uticati na pomenutu vrstu?

Male hidroelektrane uzrokuju nestajanje ili desetkovaje daždevnjaka. Ovakvi projekti se primarno negativno odraze na životinje koje su usko vezane za vodu a koje sve ili većinu svojih životnih aktivnosti sprovode u vodu. To je upravo slučaj sa daždevnjacima.

Dozvoljvanje ovakvih radova je istovremeno kršenje propisa o održivom upravljanju prirodnim resursima i očuvanju biljnog i životinjskog svijeta (na državnom i međunarodnom nivou).  Kada bi Agencija za životnu sredinu poštovala državne prospise, nijedna dozvola za izgradnju derviacionih malih hidroelektrana ne bi bila izdata.

Prema Međunarodnoj Uniji za Zaštitu Prirode (IUCN) opstanak 41% vrsta vodozemaca je upitan (pritisci su razni: urbanizacija, požari, eksploatacija šuma i pijeska, saobraćaj, intezivna poljoprivreda…). Male hidroelektrane dodatno doprinose izčezavanju ovih vrsta.

Širom Crne Gore zbog brojnih pritisaka izčezavaju centri za polaganje jaja vodozemaca. Snjegovi se brže tope, padavine su nagle – neujednačene, vodena tijela češće presušuju, sve više je isušivanja zbog urbanizacije. Zato ove vrste u Crnoj Gori vidljivo opadaju  poslednjih 50 godina. Male hidroelektrane dodatno utiču na njihovo opadanje i povećavaju stopu njihovog izumiranja. Kako blagostanje jedne ljudske zajednice direktno zavisi od jednog ekosistema i njegovih vrsta tako će se gubitak životinjskog svijeta odraziti i na ekonomsku situaciju građana.

Daždevnjaci na predviđenom biološkom minimumu ne mogu da rastu, ne mogu da se hrane, a još manje se mogu razmnožavati. Čak i kad je biološki minimum dobro isprojektovan, ovakve vrste ne mogu da žive čitavi život na takvom minimumu.

Ostaviti jednoj životinji samo 30 % vremena da obavi svoje osnovne životne potrebe je isto što i ostaviti čovjeku 8 stati dnevno za san, odmor i kulturno uzdizanje. Biološki minimum je gušenje osnovnih uslova života i napretka. To nije život već preživljavanje, borba za opstanak.

Biološki minimum je najnepovoljniji uslov za životinje koje su stalno ili povremeno vezane za vodu (brojni insekti, ribe, vodozemci, gmizavci, ptice, sisari). Prihvatiti biološki minimum znači prihvatiti nešto što ne psotoji, znači vidiš da je car go ali se ipak diviš njegovom odlijelu. Prihavti mHE za “zelenu” obnovljivu energiju je prihvatanje carevog novog odijela.

Dovoljno je izmjestiti rijeku u dužini od nekoliko stotina metara pa da dođe do desetkovanja populacija daždevnjaka kao i drugih vrsta koje imaju slične biološke (egzistencijalne) zahtjeve. Iako je daždevnjak vezan za vodenu sredinu samo jedan dio svog životnog ciklusa, izgradnja mHE otežava ili onemogućava proces razmnožavanja i odgoj mladih.

Daždevnjaci se hrane sitnijim vrstama beskičmenjaka (kao što su insekati) i kičmenjaka, kao što su punoglavci žaba, a istovremeno su hrana za krupnije vrste životinja. Zato imaju važnu ulogu u jednom slatkovodnom (riječnom) ekosistemu i treba da budu dio procjene uticaja mHE na životnu sredinu.

Ako je jedna rijeka centar reprodukcije za jednu vrstu onda izmjena vodnog režima može da uzrokuje da populacija te vrste nestane sa datog prostora. Šareni daždevnjak najviše koristi planinske rijeke za polaganje jaja zato je njen status trebao biti razmotren elaboratom.

Kako to da ova vrsta nije pomenuta u elaboratu što je i slučaj sa još nekim endemičnim i zaštićenim vrstama i čija je odgovornost ovog propusta?

Uzrok je stavljanje materijalnog ispred profesionalmog interesa. Loša je kombinacija kad imate znanje a nemate karakter a pri tome ste na poziciji odlučivanja. Još gora je kombinacija kada ste na poziciji, nemate znanje, nemate karakter a strah vas je da se suočite sa sobom.

Primarnu odgovrnot imaju oni koji su plaćeni od građana, a to su rukovodioci – politička klasa, koju smo angažovali da upravljaju rijekama u funkciji građanina, a ne u funkciji zavisnika moći koji opstaju čerupajući državu. Primarno mislim na rukovodstvo Minstartva ekonomije, Ministartva održivog razvoja i Agencije za zaštitu životne sredine.

Da li ovakvi propusti dovode elaborat u pitanje i same dozvole?

U jednoj uređenoj državi, ovakav elaborat bi bio davno povučen, a procesiurani svi učesnici njegove izrade i njegovog odobravanja. Na kraju zašto plaćamo inspekciju i sudstvo kada institucije ne odgovaraju za ovakva nedjela?

Da li profesori i stručnjaci koji su potpisali elaborat mogu snositi sankcije zbog toga što nisu navodili endemične i zaštićene vrste sa ovog područija?

Svako ko uradi posao na štetu građanina treba da snosi odgovornst. Prvo su odgovrne institucije koje su dale saglasnost na ovakav dokument (koji ne odgovara stvarnoj situaciji na terenu) a onda oni koji su vodili izradu ovog dokumenta.

Vuk Vujisić

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply