Piše: Robert Greene II
Tijekom Crvenog ljeta 1919. godine, rasističko nasilje razbuktalo se u Americi dok je Španjolska gripa harala zemljom. S obzirom na masovne proteste protiv policijskih ubojstava koji se šire Sjedinjenim Državama pogođenima pandemijom, čini se da proživljavamo Crveno proljeće.
Izbijanje rasističkog nasilja nad Afroamerikanaca pogodilo je Sjedinjene Države. Diljem zemlje, Afroamerikanci i lijeve organizacije pokušavaju se organizirati ili čak uzvratiti udarac. U međuvremenu, pandemija hara zemljom i svijetom. Internacionalne krize dodatno prijete rascijepiti zemlju.
Ovakvo je bilo stanje stvari u ljeto 1919. godine.
Sjedinjene Države oporavljale su se od nereda “Crvenog ljeta” (“Red Summer”), u kojima je stotine Afroamerikanaca pobijeno u gradovima, ali i manjim mjestima. Mnogi od “nereda” nisu bili puno više od anticrnačkih pogroma, pokrenutih kao odgovor na rastuće zahtjeve za građanskim pravima, radničkim pravima, i adekvatnim stanovanjem. Sve se to zbilo u trenutku kada se zemlja mučila da povrati mirnodopsku ekonomiju usred internacionalne nesigurnosti, i pandemije gripe – popularno poznate kao “Španjolska gripa” – koja je udarala širom zemlje. U konačnici je od gripe umrlo 675 000 Amerikanaca, zajedno s preko 50 milijuna smrti na svjetskoj razini.
Historičari često kažu da se povijest ne ponavlja. Međutim, u ovom slučaju, odista izgleda kao da se rimuje.
Kada sam prošlog tjedna počeo raditi na ovom prilogu, ljudi diljem države bili su zgranuti najnovijim ubojstvom Afroamerikanca koje je uhvaćeno kamerom. Ahmaud Arbery upucan je i ubijen u gradu Brunswicku na jugu amerike savezne države Georgije ranije ove godine kada je izašao na trčanje. Njegovi ubojice rekli su vlastima kako strahovali jer je Arbery odgovarao opisu lokalnog kradljivca i tvrdili kako su se naprosto branili, sukladno zakonu u Georgiji – njihov je argument podržao i lokalni okružni tužitelj, koji je odbio pokrenuti slučaj. (Policija je kasnije uhitila dvojicu muškaraca, optuživši ih za ubojstvo i teški napad.)
Od tada su dodatna policijska ubojstva Afroamerikanaca i Afroamerikanki u radikalno kratkom periodu dovela dugogodišnju debatu o rasizmu i policijskom poslu do potencijalne točke prijeloma. U četvrtak su prosvjednici u Minneapolisu zapalili policijsku stanicu nakon umorstva Georgea Floyda, četrdesetošestogodišnjeg crnog muškarca, dok je u Louisvilleu sedmero ljudi upucano tijekom prosvjeda potaknutih umorstvom Breonne Taylor, dvadesetšestogodišnje crne žene od policajaca u civilu. U petak i subotu, demonstracije su eruptirale širom zemlje dok se u Minneapolisu nastavio sukob.
Ubojstva uhvaćena kamerom uznemirujući su podsjetnik na nebrojene fotografije linčovanja koje su u ranom 20. stoljeću distribuirane zemljom. Neke je katalogiziralo Nacionalno udruženje za napredak obojenih ljudi (The National Association for the Advancement of Colored People, NAACP) te izložilo kao primjere američke brutalnosti i barbarizma. Međutim, druge su svoje mjesto našle na razglednicama koje su se slale bijelim Amerikancima diljem zemlje, kao drangulije bijelog terora.
Najkrvaviji val nasilja tijekom Crvenog ljeta dogodio se u Elaineu u Arkansasu, usred pokušaja organiziranja afroameričkih napoličara. Suočeni s devastirajućom opozicijom najmodavaca i neprestanim glasinama o organiziranju Afroamerikanaca s namjerom ubijanja bijelih ljudi, koje su odašiljali lokalni mediji, crne su napoličare progonili i naposljetku pobili vojnici i vigilanti. Barem dvije stotine ljudi – muškaraca, žene i djece – poklano je; točan broj ni danas nije poznat.
Arberyjeva je smrt odraz ovog nasljeđa bijelog supremacijskog vigilantizma, kao i najnovija iteracija rasističkih napora da se kontrolira kretanje i rad crnih ljudi. Sama ideja o tome gdje bi crna osoba smjela, a gdje ne bi smjela biti duboko je politička i ukorijenjena u rasističkim hijerarhijama.
Lokacije nedavnih ubojstva također su povezane s borbama iz afroameričke prošlosti. Brunswick leži na obali Georgije, blizu Crnog pojasa – pretežno afroameričke regije, poznate po plodnoj zemlji. Tijekom 1920-ih i 1930-ih, komunisti poput Harryja Haywooda su tvrdili da multidržavni pojas zemlje predstavlja “državu unutar države” u kojoj crni ljudi imaju pravo na samoodređenje, usporedivo s pokretima za nezavisnost. Bijeli supremacistički strah od slobode za crne ljude pogonio je tijekom Crvenog ljeta i narednih desetljeća pokušaje suzbijanja afroameričkih pokreta, koji su često bili povezani s ljevicom u širem smislu.
Brutalno umorstvo Georgea Floyda dogodilo se na sjeveru zemlje, u Minneapolisu, gradu koji se ponosi vlastitim rasnim liberalizmom, ali poput mnogih inače progresivnih urbanih područja u Americi, ima duboko problematičnu prošlost policijskog nasilja. Gradonačelnik Minneapolisa Hubert Humphrey 1948. godine je izjavio kako je došlo vrijeme da Demokratska stranka “iziđe iz sjene prava saveznih država i uspravno ukorača u sunčevi sjaj ljudskih prava.” Ipak, 60 posto žrtava policijskih umorstava u Minneapolisu od 2009. do 2019. godine bili su Afroamerikanci i Afroamerikanke, unatoč tome što su sačinjavali manje od 20 posto gradske populacije.
Policijsko ubojstvo Breonne Taylor u Louisvilleu u Kentuckyju privuklo je manje pažnje od umorstava Arberyja i Floyda, ali je jednako bitno. Ubijena je zato što su policajci uručili nalog u njezinu domu, upotrijebivši proceduru “bez kucanja”, a njezin momak Kenneth Walker zapucao iz svojeg oružja, uvjeren da im pljačkaju dom. Louisville ima svoju vlastitu prošlost rasističkih podjela. Pokušaj Anne i Carla Bradena da 1954. godine pomognu afroameričkom paru Andrewu i Charlotte Wade da kupe dom u suburbiji potaknuo je optužbe za simpatiziranje komunista, te u slučaju Carla Bradena, osudu za pobunu.
Danas, kada prosvjednici izlaze na ulice Louisvillea i drugdje, uplašeni ovom poviješću, također se nose s pandemijom Covida-19 koja – zbog mjera štednje i ekonomskog osiromašenja – osobito žestoko udara po Afroamerikancima. Poklič “Black Live Matter” (“Crni životi su bitni”) poprimio je novi, radikalno urgentni ton.
Afroamerikanci su se 1919. godine tijekom Crvenog ljeta pokušali oduprijeti na različitim mjestima. Demonstratori iz Minneapolisa i diljem zemlje 2020. godine se bore kako bi srušili brutalno rasistički društveni poredak.
Čini se da trenutno proživljavamo Crveno proljeće.
Robert Greene II je docent historije na Sveučilištu Claflin i urednik knjižnih recenzija na blogu Organizacije intelektualnih historičara SAD-a (Society of US Intellectual Historians).
0 Comments