Panika oko koronavirusa je pretjerana

Objavljeno: 24.03.2020, 06:49h

Tekst koji slijedi je transkript video obraćanja njemačkog doktora i predavača na Univerzitetu u Flensburgu, dr Wolfganga Wodarga. Svrha njegovog obraćanja je racionalno rezonovanje trenutnih dešavanja i pokušaj smirivanja sveopšte panike u društvu, koja, prema njegovim riječima, u ovolikoj mjeri, nije opravdana.

Autor: Dr Wolfgang Wodarg*

Radio sam kao doktor i upravljao zdravstvenim odjelom, i razvio sam vlastiti sistem za praćenje gripe. Svake godine pratim koliko ljudi oboli od gripe na području od 150.000 stanovnika.

Svake nove godine imamo nove tipove virusa jer virusi konstantno mutiraju. Ako bi isti virusi došli ponovo naredne godine, naš imuni sistem bi ih prepoznao, tako da ne bi mogli da nas zaraze ili da se množe, a to je ono što oni žele. Zbog toga i mutiraju i svake godine imamo nove tipove virusa.

Postoji oko 100 različitih tipova virusa koji se konstantno mijenjaju. Sve dosad, nismo puno marili koji to virus tačno izaziva gripu ili oboljenje, nazovite to kako god želite. U Glazgovu je nekoliko godina rađeno istraživanje gdje su koristili dostupne testove – to znači da nisu ispitivali svih 100 virusa, već su nasumično uzeli nekoliko. Istražili su možda nekih 8 do 10 različitih virusa i pokazalo se da je svaki od njih sadržavao koronavirus.

Od 2005. do 2013. provjeravali su koji se virus pojavljuje među respiratornim oboljenjima (grafikon ispod), zelena boja označava koronavirus koji je (kako se vidi) uvijek bio prisutan.

Istraživanje možete pogledati ovdje.

Dakle, koronavirus normalno čini 7-15%, možda 5-14% respiratornih oboljenja. Stoga, normalno je da veliki dio virusa čine koronavirusi.

Kako je sve počelo?

U Vuhanu se nalazi najveća sigurnosna laboratorija za viruse u cijeloj Kini. Tu se svakodnevno mnoštvo eksperata iz raznih oblasti bavi tim problemima. Vuhan je veliki grad, 11 miliona stanovnika, velike bolnice, veliki timovi intenzivne njege, ljudi stalno bivaju prozračivani, ljudi s penumoniom, stotine njih i desilo se da su radili testove na nekoliko pacijenata, manje od 50, tražeći viruse koje imaju, ujedno provjeravajući njihov RNA u laboratoriji. Na taj način otkrili su novi tip virusa. To je privuklo njihovu pažnju.

Kada virolog pronađe takvo nešto, on to unosi u globalnu bazu podataka. I ovi baza podataka dostupna je znanstvenicima širom svijeta, u Berlinu, na primjer. U Berlinu su provjerili i uporedili taj novi unos pokušavajući da urade test i izmjere ovu novu varijantu koronavirusa. Zatim je gospodin Drosten (Christian Drosten, njemački virolog, op. prev.) predao protokol Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), što su oni prihvatili veoma brzo. Obično, na test se gledao kao produkt medicine i mora biti potvrđen. To znači da mora biti provjeren veoma detaljno. Šta taj test zapravo kazuje? Šta mjeri?

Pomenuti test je interni test razvijen na Charite klinici u Berlinu, ali pošto nije bilo nikakvih potvrđenih testova nastala je velika panika, odlučeno je da se ovaj test svuda koristi. Nakon čega je gospodin Drosten ustupio test i ostalima.

Naravno, virolog ne može kazati da li je virus opasan ili ne. On može samo kazati: “Ovaj virus je drugačiji” ili “Imamo test za ovaj virus”.

Ali, da li je taj virus gospodine Drosten opasan? Kako bi on to uopće mogao znati.

Bit će mu neophodni daljni epidemiološki podaci bazirani na opservacijama koliko su ljudi bolesni. Koliko brzo se oporavljaju? Da li je žrtava manje nego ranije? Zbog toga je veoma bitno pogledati podatke iz prethodnih godina kako bismo ih uporedili. Pogledati stopu smrtnosti kako bismo vidjeli koliko ljudi je umrlo od virusa.

Kada je riječ o specifičnom virusu, na primjer, koronavirusu, moguće je ispitati cijelu populaciju. Ono što ćete otkriti je da 8-10% populacije ima neku vrstu virusa od koje se razboli. Ali, ako ispitate medicinsku praksu i tu uradite testove kako biste odredili ko je obolio, naravno, doći ćete do mnogo većeg broja slučajeva. Ako ispitate bolnice i tu uzmete uzorke, naći ćete još veći broj osoba zaraženih koronom.

Dakle, ovisi o proporciji populacije koju ispitujete – da li je to cjelokupna populacija, ljudi u čekaonici, pacijenti na klinici ili veoma bolesni ljudi koji se nalaze na intenzivnoj njezi, odjelu koji se bori za život – tu ćete zasigurno naći tih 7-15% oboljelih od koronavirusa kad god uradite test.

Međutim, ukoliko umru od koronavirusa ili od nekog drugog virusa dok ujedno imaju koronu, ne možemo sa sigurnošću znati šta je uzrok smrti.

Zato, kada gledate broj smrtnih slučajeva u Italiji, potrebno je znati gdje su ti testovi rađeni. Gdje i kako je ovih nekoliko dostupnih testova urađeno? Jesu li rađeni u bolnici na ozbiljnim ili smrtno bolesnim slučajevima – gdje je očekivano da će broj smrtnih slučajeva od korone rasti. I upravo zbog toga izgleda tako, jer je specifična grupa ljudi testirana.

Kako se računa smrtnost?

Smrtnost, smrtnost uslijed specifičnog oboljenja, računa se shodno procentu umrlih među osobama zaraženim tom bolešću. Shodno sezonskom akutnom respiratornom oboljenju – poznatom kao gripa – smrtnost je 0.1%, što je i maksimum. To znači da od 1.000 osoba zaraženih gripom, jedna umre svake zime.

Sada ćemo vidjeti da li je taj broj porastao uslijed pojave koronavirusa. Pretpostavke za Njemačku su da 20.000 do 30.000 osoba godišnje umre više nego što bi to bio slučaj da nema gripe. To se naziva prekomjerna smrtnosti.

Sada znamo da koronavirus uvijek čini između 5-14% svih virusa gripe – zaokružimo na 10%.

Pretpostavimo da smo proteklih godina na koronavirus testirali sve teško oboljele pacijente u bolnicama – što se naravno nije dogodilo – otkrili bismo da oko 2.000-3.000 osoba svake godine umre od gripe, ujedno bolujući i od koronavirusa.

Mi smo još uvijek daleko od te brojke.

Virološki senzacionalizam

Očigledno da su virolozi kreirali nešto veoma senzacionalno i s tom kreacijom su doista impresionirali i kinesku vladu, također. Kineska vlada od toga je napravila veliku stvar, odjednom, to je postalo politički veoma važno – potpuno zanemarujući virološke okvire.

Odjednom, svuda su instalirani uređaji za prepoznavanje lica na aerodromima, temperature se mjere. Klinički termometar kontrolisao je saobraćaj kineskih ulica. Sve to je bilo toliko veliko da je izazvalo posljedice i na međunarodnoj sceni, političari su morali da se umiješaju i uzmu udjela. Zatim su se virolozi ponovo pojavili. Vlade su pitale svoje virologe i oni su potvrdili da je taj virus ozbiljna stvar, predlažući da razviju testove koji će pomoći u otkrivanju virusa, poput onog u Kini.

Mreža informacija i mišljenja razvila se u određene ekspertne grupe. Političari su se okrenuli ovim ekspertnim grupama, koje su u biti i pokrenule sve. To je dovelo do toga da se političari samo povode za tim argumentima, koristeći ove argumente da evaluiraju kome treba pomoći, kakve sigurnosne mjere da preduzmu ili šta bi trebalo dozvoliti. Sve ove odluke izvučene su iz tih argumenata. Što znači da će sada biti veoma teško za kritike i kritičare, i da se kaže: “Stanite! Ništa se ne dešava!”

To me podsjetilo na priču o kralju bez odijela. Samo malo dijete usudilo se da kaže: “Kralj je go!” Svi ostali na dvoru dodvoravali su se i pristali na njegovu igru.

Isto tako, političari bivaju opsjedani raznim znanstvenicima. Znanstvenicima koji žele biti važni u politici jer im je neophodan novac za njihove institucije. Znanstvenicima koji plivaju zajedno s ostalima želeći svoj udio: “Mi, također, možemo pomoći!”, “Mi smo napravili aplikaciju!”, “Mi imamo program za ovo!”

Mnoštvo ljudi govori: “Mi, također, želimo pomoći!”, jer žele da zarade novac i postanu važni.

Ono što trenutno nedostaje je racionalan način posmatranja stvari. Trebali bismo postavljati pitanja: “Kako ste otkrili da je virus opasan?” “Kako je bilo ranije?” “Nismo li imali istu stvar prošle godine?” “Je li to uopće nešto novo?”

To nam nedostaje. Kralj je go!

*Dr. Wolfgang Wodarg rođen je u 1947. u gradiću Icehouu Njemačkoj. Zvanje doktora stekao je 1974. godine na Univerzitetu u Hamburgu. Aktivan je član i više puta je bio zastupnik SPD-a u Bundestag

Dialogos

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply