Ministarstvo ekonomije da ne podlegne pritiscima trgovaca

Objavljeno: 26.02.2020, 21:36h

Savez slijepih Crne Gore će  i dalje   koristiti sve zakonske mogućnosti da se  bori za što dostojanstveniji i ravnopravniji život osoba sa oštećenim vidom.

Savez slijepih Crne Gore je kao i više puta ranije prinuđen da reaguje na neutemeljene i neargumentovane stavove trgovaca, a u vezi sa obavezom obilježavanja informacija o proizvodima na Brajevom pismu. Naime, na jučerašnjoj  sjednici Odbora trgovine Privredne komore, predsjednik Odbora  Jovan Lekić, koji  permanentno  više od šest godina krši Zakon o zaštiti potrošača ne ispunjavajući obaveze koje propisuje, po ko zna koji put  je iznio niz neistinitih i diskriminatornih  stavova koji se odnose na primjenu Pravilnika o listi proizvoda  za koje postoji obaveza obilježavanja na Brajevom pismu. Apsolutno je netačna tvrdnja da je  važeći Pravilnik  neprimenljiv, nefunkcionalan i ekonomski neracionalan. Od jula 2019. godine  je obilježeno oko 900000 artikala što govori o  njegovoj primljenjivosti  uprkos  velikom pritisku  Privredne komore prema svojim članovima. O funkcionalnosti je više nego neumjesno da govore trgovci jer o tome  mogu   ocjenu da daju samo oni na koje se pristupačne  informacije odnose, a to su  osobe sa oštećenim vidom. Kad je pak   u pitanju ekonomska neracionalnost, obilježavanje  informacija o proizvodima na Brajevom pismu   za prethodnih sedam mjeseci je  trgovce koštalo prosječno na mjesečnom nivou najviše 30,00€ i to jednog proizvođača  iz regiona, a 65% trgovaca je imalo  prosječan trošak na mjesečnom nivou po proizvodu manji od 10,00€.

Skandalozna je  izjava g-dina Lekića da trgovci koji su članovi Odbora trgovine Privredne komore  neće da primjenjuju  Pravilnik što ukazuje na  to da su  oni iznad Zakona i da  im može biti da javno  pozivaju  na kršenje  propisa. Osim što je  skandalozna, ova izjava zahtijeva  energičnu   reakciju nadležnih institucija koje moraju da pokažu da su svi pred Zakonom jednaki i da svi pa i trgovci moraju da  primjenjuju i poštuju  propise  bez obzira da li im se oni sviđali ili ne. No, da  nadležni organi nijesu uvijek  odlučni u kažnjavanju  prekršioca Zakona govori i činjenica da su samo u Podgorici u prethodnoj godini podnešene prijave  inspekciji za neobilježavanje 185 proizvoda, da je inspekcija za njih 74 utvrdila  nepravilnost  i za 42 proizvoda najavila pokretanje prekršajnog  postupka pred nadležnim sudom. Međutim, po  informaciji dobijenoj iz Suda za prekršaje u Podgorici, u prethodnoj godini  nije vođen nijedan postupak  zbog kršenja   Zakona o zaštiti potrošača u dijelu  neobilježavanja  informacija o proizvodima na Brajevom pismu.

Takođe, g-din Lekić, ne prvi put  diskriminiše  osobe sa oštećenim vidom na način što poziva i podstrekava Ministarstvo ekonomije da  donese Pravilnik koji će sadržati  diskriminatorne norme. Njegov predlog da se smanji  broj proizvoda   i da se obilježavaju samo šamponi od 1l, te da se   obaveza odnosi na  objekte  čija je veličina preko 3000m2, kojih u Crnoj Gori i nema, najbolje govori o  njegovoj „dobroj namjeri“, a Ministarstvo bi  vratilo na  rješenja iz prethodnog Pravilnika za koga je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u svom mišljenju  ocijenio kao diskriminatoran i tražio da se  izmijeni.

Uprkos  tome što je Ministarstvo najavilo, kako je u medijima  prenešeno, da će se u narednih nekoliko dana  staviti van snage važeći Pravilnik, pozivamo Ministarstvo da ne podlegne pritisku trgovaca i da ne mijenja Pravilnik  suprotno  proceduri koju propisuje Uredba Vlade Crne Gore  po kojoj se mora  formirati radna grupa od zainteresovanih strana,  te da  ne kreira rješenja koja će biti diskriminatorna  za osobe sa oštećenim vidom. U vezi sa tim, želimo da Ministarstvu, ali i široj javnosti ukažemo  i na to:

–          Da je Pravilnik o listi proizvoda, načinu isticanja i vrsti objekata u kojima se ističu obavještenja o proizvodima na Brajevom pismu, podzakonski akt  Zakona o zaštiti potrošača, a ne o zaštiti trgovaca i  da se pri kreiranju  rješenja u njemu mora prvenstveno voditi računa o interesima potrošača, a ne o interesima trgovaca;

–          Da se u Zakonu o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom u Članu 14. govori o  diskriminaciji u pružanju javnih i privatnih dobara i usluga, a u Članu 5.  je propisana obaveza države da donosi posebne propise i mjere koje su usmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti  i zaštite lica sa invaliditetom;

–          Da je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda u svom mišljenju o prethodno važežćem Pravilniku  ocijenio da  su norme Pravilnika diskriminatorne i preporučio Ministarstvu  da izmijeni Pravilnik, pa  bi prihvatanje  predloga   trgovaca  i ponovno mijenjanje Pravilnika u skladu sa njihovim  predlozima predstavljalo  ponavljanje diskriminacije   prema osobama sa oštećenim vidom.

Na kraju želimo da vjerujemo da  će Ministarstvo ekonomije, ali i drugi  nadležni organi svojim postupanjem pokazati da su ljudska prava u ovom slučaju prava osoba sa oštećenim vidom  važnija od  omogućavanja  jednom broju  tajkuna da uvećavaju svoje milionsko bogatstvo, a Savez slijepih Crne Gore će  i dalje   koristiti sve zakonske mogućnosti da se  bori za što dostojanstveniji i ravnopravniji život osoba sa oštećenim vidom.

Izvršni direktor
Goran Macanović

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply