Crnogorska transrodna zajednica u borbi na dva fronta

Objavljeno: 17.07.2019, 06:46h

Izgradnja društva koje prihvata sve različitosti iscrpljujući je posao, pun izazova i kompromisa, ali izgradnja društva koje ne toleriše nasilje imperativ je srećne i zdrave zajednice

Piše: Milena Radonjić

Želja za opstankom društvene zajednice rađa potrebu održavanja njene stabilnosti, što nužno zahtijeva usklađenost, posve različitih, grupa unutar nje. Jednakost članova društva jedan je od pokazatelja čvrste i produktivne zajednice, pa se sa razlogom zagovara, mjeri i utvrđuje. To je proces kroz koji prolaze i velika, a i ona manja društva kakvo je crnogorsko, koje snažno doprinosi uvjerenju da broj podjela unutar neke zajednice ne zavisi od njene veličine. Snaga tog doprinosa leži u brojnim primjerima nejednakog i nepravednog tretmana  pojedinih grupa unutar društva, čija je pozicija, u mnogome, određena osviješćenošću članova zajednice. No, borba takvih grupa nije ostala nezapažena, već moglo bi se reći, neprestana.

Znamo da je život uvijek nekoliko koraka ispred zakona, kao i to da je ljudski um brži u prihvatanju nove ideje od bilo kojeg sistema ili institucije. Šta se događa kada, u jednoj zajednici, naiđete na zid u oba pravca? Revolucionarni potezi, usmjereni ka društvu i sistemu. Želja marginalizovanih grupa da zajednici skrene pažnju na probleme sa kojima se suočava, proizilazi iz potrebe da se u toj zajednici opstane. Ukoliko je odaziv nasilje, utoliko je borba za izražavanjem sopstvenih sloboda žustrija, a granice izolovanosti vidljivije.

Slijedeći ideale jednakosti i slobode, transrodna zajednica u Crnoj Gori izlazi u javnost otkrivajući ranjivost te grupe. Naravno, iznad svih ideala stoji želja za srećom i pravo na slobodu, koja je svojstvena svakom čovjeku, pa je dovoljan sam osjećaj fizičke ugroženosti da povede u borbu za ta prava. Ranjivost ove grupe je, nažalost,  pored fizičkog i psihičkog nasilja, moguće mjeriti i pravnom neprepoznatljivošću kao i djelimičnim prihvatanjem od strane institucija. Iako je i na tim poljima učinjen pomak, ostaje dosta pitanja na koje sistem mora odgovoriti i time doprijeniti izgradnji zajednice u kojoj svi članovi mogu stajati jednaki, jedni pred drugima.

Rezultati postignuti u borbi za unapređenje zakonske regulative mogu se ocijeniti kao progresivni, pa cijeli jedan set zakona štiti ljudska prava onih koji sebe smatraju trans osobama. Vrijedi nabrojati ih i napomenuti da postoje, ne bi li se skrenula pažnja na iskristalizovane odredbe koje, nedvosmisleno, štite prava članova ove zajednice. Pored Ustava Crne Gore, ova pitanja uređuju i Zakon o zabrani diskriminacije, Krivični zakon, Zakon o rodnoj ravnopravnosti, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o pravima pacijenata, Zakon o zdravstveno osiguranju, Pravilnik o utvrđivanju medicinskih razloga za promjenu pola kao i Zakon o matičnim registrima. Upravo je poslednji zakon omogućio trans osobama promjenu oznake pola, ali u nedostatku detalja o proceduri, prethodno obavljanje sterilizacije je ostalo kao jedan od preduslova za ovakav, dovoljno komplikovan, potez. Sterilizacija, u širem kontekstu, podrazumijeva hormonsku terapiju koja dovodi do neplodnosti, što u etičkom smislu, pokreće pitanje ugroženosti osnovnih ljudskih prava? Evropski sud za ljudska prava je presudom iz 2017. godine utvrdio da sterilizaija, kao preduslov, predstavlja strogo kršenje ljudskih prava.

U tom pogledu, nezaobilazan dokument je Strategija za unapređenje kvaliteta života LGBTI osoba u Crnoj Gori za period 2019-2023., kao jedan od napora postignutih u borbi za pravnom priznanju rodnog identiteta.

Mapiranje pravne prepoznatljivosti važno je sa stanovišta pravednosti. Stabilna društvena zajednica, sa početka priče, mora ispoštovati još jedan važan preduslov pored samog postojanja, a to je obezbjeđivanje uslova za fer “borbu“ njenih članova. Bez obzira na različitost uvjerenja, koja sasvim legitimno variraju kod svih članova društva, dovoljna je fizička ugroženost jednog člana da bi se detektovala nejednakost u borbi za preživljavanjem. Činjenica da svi pravni akti, u crnogorskom zakonodavstvu, strogo kažnjavaju bilo koji oblik nasilja ohrabrujuća je, između ostalog, za transrodne osobe. Ali, činejnica da je realizovanje mirnog događaja, kakva je ljudska biblioteka, propraćeno prisustvom policijaca, doduše veoma diskretno i u civilu, govori nam da je društvo front na kojem se tek treba izboriti. U takvom ambijentu protekla je ljudska biblioteka u organizaciji Asocijacije Spektre, prve trans organizacije, koja radi na promociji i zaštiti, između ostalog i transrodnih osoba.

Takve okolnosti svjedoče o strahu i nepovjerenju među različitim zajednicama u crnogorskom društvu, što trans osobe dovodi u nezavidnu poziciju u kojoj bi odsustvo policijaca značilo potencijalnu ugroženost. To je, podsjetimo se, nefer atmosfera koj onemogućuje jednako uživanje osnovnih ljudskih prava svih članova zajednice, što tasove na vagi ostavlja neujednačenim. Iako se Crna Gora može pohvaliti zakonskim okvirom koji djelimično prepoznaje probleme sa kojima se trans zajednica suočava, a u potpunosti kažnjava svaki oblik nasilja nad njenim članovima, treba napomenuti kako se oni i dalje dešavaju. Svaki napad bilo koje vrste, ovu zajednicu vraće ka marginama u čemu se i ogleda njena primarna ranjivost. Izgradnja društva koje prihvata sve različitosti iscrpljujući je posao, pun izazova i kompromisa, ali izgradnja društva koje ne toleriše nasilje imperativ je srećne i zdrave zajednice.

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register