Centar za građansko obrazovanje (CGO) je predstavio danas izvještaj “Jednake šanse za sve medije u Crnoj Gori”, koji se bavi finansiranjem medija iz javnih fondova tokom 2016. godine.

CGO se ovom temom bavi šest godina zaredom, a izvršna direktorka ove nevladine organizacije iz Podgorice Daliborka Uljarević je sa željenjem konstatovala “da finansiranje medija iz javnih fondova u Crnoj Gori ostaje neregulisano, nekontrolisano i netransparentno čime se mediji dovode u neravnopravan tržišni položaj a što prati i osnovana sumnja da se radi o pokušajima vršenja uticaja na uređivačku politiku, odnosno o postojanju prikrivene cenzure“.

“Postojeći zakonski okvir ne prepoznaje potencijalnu vezu između finansiranja medija iz javnih fondova, po različitim osnovama, i uticaja tog novca na slobodu medija i ekonomsku (ne)stabilnost medija, niti posmatra odluke o oglašavanju kao mogući vid diskriminacije medija i intervencije na uređivačku politiku… Podaci jasno ukazuju i da je finansiranje medija iz javnih fondova povezano sa načinom na koji ti isti mediji izvještavaju o vladinim aktivnostima odnosno da li imaju pozitivan ili kritički pristup, pri čemu su prvi dobro nagrađeni a drugi sankcionisani na način koji dovodi u pitanje njihovu egzistenciju. “, kazala je Uljarević.

Prvi put od kada CGO predstavlja ove godišnje izvještaje na skupu je bio ministar kulture u Vladi Crne Gore.

“Karakter javnih fondova i medijskog javnog interesa, nezavisno od oblika regulacije, treba da bude usmjeren ka javnim politikama koje posredstvom medijske sfere unaprijeđuju život i kulturu zajednice”, kazao je ministar Janko Ljumović.

Preme nalazima CGO, dnevni list Pobjeda je i 2016. godine bio “značajno ispred svih” ostalih štampanih medija po iznosu novca iz javnih fondova. Kako je kazala koautorka izvještaja Ana Nenezić, Pobjedi je uplaćeno 61% od novca izdvojenog za štampane medije. Ostatak novca završio je u dnevnicima Dan, Dnevne novine i Vijesti.

Draško Đuranović, glavni i odgovorni urednik Pobjede, iznio je više primjedbi na metodologiju prikupljanja podataka i konstatovao “da ovako postavljeno daje lažnu sliku o izdvajanjima iz budžeta u medije”.

Slične prigovore na izvještaj je iznio i glavni i odgovorni urednik radija Antena M, komercijalnog medija koji je najveći potrošač novca iz javnih fondova (32 %) među radio stanicama.

Portal Analitika, koji je pokrenuo aktuelni glavni urednik Pobjede i bio njegov glavni urednik, potrošio je 46% od sume javnog novca koji je otišao ovoj vrsti medija.

Nacionalni javni servis RTCG je dobio 41% javnog novca, a vodeća nacionalna komercijala TV Vijesti 11%.

Marijana Bojanić, direktorka TV Vijesti, založila se za donošenje strategije razvoja medija i ocijenila da je “naše medijsko tržište uništeno zbog oglašivača i medija iz regiona”.

Smiljka Miličković, direktorka marketinga dnevnog lista Dan, je ocijenila da su kritički nastrojeni mediji diskriminisani.

Duško Vuković, novinar i jedan od autora izvještaja, ukazao je na to da u neregulisanosti “ipak ima sistema”, a on se očituje u tome da “do novca iz javnih fondova lakše dolaze mediji čija je uređivačka politika sklonija protežiranju poteza vlasti i njenoj zaštiti od kritčkih uvida javnosti, nego kontroli vlasti. U tom sistemu se dešava da pojedini mediji ugovaraju plaćene kobajagi novinarske poslove sa javnim službama i lokalnim vlastima, krijući to i jedni i drugi od građana. Među medijima koje vlast pomaže novcem građana po pravilu nijesu oni koji se bave istraživačkim novinarstvom”.

Istraživanje je realizovano u saradnji sa njemačkom fondacijom Hajnrih Bel.