Piše: Mirna Jasić

Brankica Petković istraživačica je medija, koja vodi Centar za medijsku politiku ljubljanskoga Mirovnog instituta. Rođena Osječanka, do rata je radila kao novinarka u ‘Glasu Slavonije’, da bi se po odlasku u Sloveniju i kraćeg rada u kabinetu Janeza Drnovšeka pridružila tamošnjem nevladinom sektoru. Od 2001. do 2013. vodila je program Instituta nazvan ‘Promatranje medija’, a povod ovom razgovoru je projekt ‘Opservatorij medija u jugoistočnoj Europi’, koji provodi već treću godinu i koji je temelj knjizi ‘Značenje medijskog integriteta – vraćanje medija i novinarstva u službu javnosti’.

Netransparentno vlasništvo

• U svome istraživanju označavate vrijednosti koje novinarstvu omogućuju da služi javnom interesu?

Promatrali smo medijski sustav u Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Makedoniji i Srbiji, a sada istraživanje provodimo i u Crnoj Gori, Kosovu i Turskoj, zemljama kandidatkinjama za EU, čija demokracija nije razvijena i čiji mediji nisu dovoljno aktivni da bi tome pridonijeli. No željeli smo subverzivnije djelovati, pa smo se usmjerili na pitanje integriteta medija: što je to uopće i koji ga sve rizici i problemi ugrožavaju. Mnogi će reći da mediji u našim državama imaju slobodu i mogu pisati što žele, no ispostavilo se da nemaju integritet, što je postala osnovna teza našeg istraživanja. Proučavajući medijsku politiku, zakonodavstvo, regulatorne institucije i strukture, bavili smo se ponajprije pitanjima vlasništva i financiranja medija, javnim RTV servisom te naposljetku i novinarima i njihovim radom. Utvrdili smo da je svaki medij koji ne djeluje u interesu javnosti nego za pojedinačne, privatne, političke i ekonomske interese – korumpiran. A takvi su mediji smrt demokracije. Bez vlasnika medija koji upravlja svojom imovinom pošteno i transparentno, bez radnika koji imaju stabilan status i zaštitu, ne možemo imati dobar medij. Nažalost, pokazalo se da nikome u regiji nije u interesu da imamo takve medije.

• Koje su osnovne prepreke demokratskom razvoju medijskih sustava u regiji?

Iako puno rizika utječe na integritet koji mediji moraju imati da bi služili javnosti, najveći su problemi na području vlasništva nad medijima. U državama regije nitko ne stječe i ne upravlja medijima s namjerom njegovanja profesije i informiranja građana; privatni mediji se osnivaju i vode da bi se promovirali politički i materijalni interesi određenih grupacija i njihovih klanova, da bi poslužili kao sredstvo ucjene ili utjecaja na druga područja politike, ekonomije i društva. Problem je i to što je vlasništvo netransparentno: ne znamo tko su zapravo vlasnici medija na Balkanu, a ako i znamo tko je prva razina, ne znamo tko stoji iza njih jer se pravi vlasnici kriju. Tu je i velik utjecaj države na medije i ovisnost medija o državi na način da se oni, netransparentno i po liniji političkog klijentelizma, financiraju iz državnog proračuna. Sadašnja situacija je moguća upravo zbog netransparentnosti vlasničkih odnosa i financiranja medija. Jedan od rizika za medijski integritet je i uloga organiziranog kriminala u medijskim sustavima: po uredničkim politikama nekih regionalnih medija jasno se može vidjeti da djeluju u interesu takvih grupacija. Problem je i što se zakoni o medijima donose bez ikakve analize i neprestano se mijenjaju, a oni koji ih trebaju sprovoditi izloženi su pritiscima, nisu nezavisni i nemaju kapacitet i potrebno znanje. Nemoć regulatora nije eksces, nego sastavni dio tog sustava. Nažalost, i sustav javnih medija je kompromitiran, njegovo financiranje i upravljanje organizirano je tako da se destabilizira i instrumentalizira kako bi služio elitama, naročito strankama na vlasti. Zakon o javnim medijima obično se mijenja čim nova stranka dođe na vlast, a slijedi i promjena upravljačke strukture: tako od nečega što bi trebala biti ugledna i stabilna medijska ustanova nastane ruševina u kojoj se degradira nezavisno novinarstvo i promoviraju profesionalne vrijednosti daleke služenju javnom interesu, što je dramatično prisutno u svim državama regije.

Novinari i žrtve i krivci

• Tu je i korupcija kroz marketing?

Jedan od većih problema je to što se velik novac iz državnih proračuna i javnih poduzeća prelijeva u medije preko oglasa i promotivnih kampanja, počesto fiktivnih ili precijenjenih, pri čemu posreduju marketinške i PR agencije. Riječ je o isisavanju novca iz državnog proračuna u medije koji su u prijateljskim, klijentelističkim odnosima s političarima na vlasti, pri čemu dio novca počesto završi na privatnim računima stranaka i njihovih članova. Tako država ne mora imati neposrednu vlast nad medijima, postoje mnoge druge poluge koje ih drže ovisnima o političkim strukturama. U regiji je netransparentno stanje i s tiražom novina te gledanošću i slušanošću elektronskih medija, pa je i tu velik prostor za zloupotrebe i manipulacije. Mediji za koje se tvrdi da su tržišni subjekti poluge su utjecaja korumpiranih političko-ekonomskih mreža, a takav sustav proizvodi incestuozne odnose medija i politike. U tom je kontekstu neovisan medij iluzija: potrebno je mijenjati, da ne kažem rušiti, takav sustav.

• Koliko su novinari žrtve, a koliko krivci za stanje u medijima?

U našoj su regiji i žrtve i krivci: oni su, uz građane, zasigurno najveći gubitnici ‘medijske tranzicije’, više nemaju ni ugled, ni materijalni položaj kakav su imali. No najgore je što su izgubili profesionalni identitet, jeftino prodan za neki komoditet. U korumpirani sustav su upregnuti čak i oni koji su bili pojam novinarstva u posljednjim godinama socijalizma, neki ‘loši dečki’ uspjeli su degradirati niz dobrih i profesionalnih novinara, uništivši pritom i dobre medije. I sve to bez nekog velikog otpora samih novinara, koji su premalo štitili svoju profesiju, a nisu se ni solidarizirali s kolegama kada je trebalo. To je sada bez velikog napora teško popraviti. Novinari se moraju više angažirati u zaštiti svoje profesije, a ako to ne mogu unutar poduzeća u kojem rade, neka se povežu međusobno i s drugim snagama koje žele promjene sustava: neka napnu svoj intelekt i imaginaciju za stvaranje novih oblika novinarskog djelovanja, neka, nakraju, izađu na ulicu i zatraže podršku građana.

Portalnovosti