Međunarodni tim istraživača planira da idućeg mjeseca počne upumpavanje “gazirane vode” u bušotinu na Islandu, u nadi da će time zauvijek riješiti problem ugljendioksida, gasa koji je glavni krivac za globalno zagrijavanje.

Hemijsko odlaganje CO2 je svojevrsna moderna alhemija kojom naučnici i vlade planiraju da uspore ako ne i zaustave pogubne klimatske promjene.

Američki i islandski naučnici, okupljeni oko “CarbFix“, sprovešće eksperiment u bazaltnim stijenama, visoko reaktivnom materijalu čiji će kalcijum u kombinaciji sa ugljendioksidnom solucijom formirati krečnjak – bezazlenu sedimentnu stijenu.

Američki naučnik Valas S. Breker, kome dugujemo termin “globalno zagrijavanje”, kazao je da nesposobnost svijeta da obuzda emisije gasa sa efektom staklene bašte iz uglja, nafte i fosilnih goriva primorava naučnike da razmišljaju o drastičnim rješenjima.

“Možda ćemo to učiniti za 50 godina ili 50 godina nakon toga, ali ćemo svakako morati da počnemo da odlažemo ugljendioksid”, izjavio je Breker, a prenijela agencija AP.

U svijetu već postoje primjeri odlaganja ugljendioksida. U Norveškoj se, na primjer, CO2 kao nusprodukt proizvodnje prirodnog gasa upumpava u rezervoare ispod Sjevernog mora.

Svijet, međutim, strahuje da bi gas odlagan na ovaj način mogao jednog dana da iscuri, dok bi pretvoren u stijenu zauvijek bio zarodbljen.

Eksperiment će biti sproveden ispod vulkanskih brda, 29 kilometara jugoistočno od Rejkjavika, gdje se poslednja erupcija dogodila prije 2.000 godina. Na tom mjestu nalazi se geotermalna elektrana sa 30 bunara.

CarbFix će iz pare koja se ispušta na površini najprije razdvojiti vodonik sulfid od ugljendioksida koji će potom, pomiješan sa vodom, biti upumpan u bušotinu gdje će se ovako proizvedena “kisjela voda” pretvoriti u ugljenu kisjelinu.

“Kisjelina je izuzetno korozivna, pa će početi da napada stijenu”, objašnjava geolog, vođa eksperimenta Sigurdur Rejnir Gislasoon sa Islandskog univerziteta.

Budući da je bazaltna stijena porozna, ugljena kisjelina će ispuniti pore i nakon nekog vremena reagovaće sa kalcijumom u bazaltu, formirajući kalcijumkarbonat, tj. krečnjak.

Naučnici, okupljeni oko CarbFix-a, zapravo će samo ubrzati jedan prirodni geološki proces mineralizacije.

Ukoliko se eksperiment pokaže uspješnim, to će omogućiti mineralizaciju ugljenika na širokoj skali, budući da postoje ogromni depoziti bazalta u svijetu, posebno u Sibiru, Indiji i Brazilu, ali, prije svega, na dnu okeana.

“Za 10, 20, 30 godina, ukoliko klimatske promjene postanu drastične, ovakva rješenja će nam biti prijeko potrebna”, smatra Gislason.