Lišće kestenova, zasađenih u 19. vijeku kako bi pružili hlad u Parizu ili Beču, počelo je već da žuti i opada, a tome nije razlog rana jesen već gusjenice vrste leptira sa Balkana koja se širi Evropom.

U potrazi za rješenjem, istraživači proučavaju “prirodne neprijatelje”, poput jedne vrste osa, kao i vrste kestena otporne na ovu pošast, prenosi portal EurActiv.

Larva duga 5 milimetara iz koje se razvija maleni leptir (Cameraria ohridella) otkrivena je 1984. godine u Makedoniji. Ova vrsta se vrlo brzo reprodukuje i ne ubija neposredno drveće već ga slabi. Zahvaljujući trgovini i saobraćaju, migrirala je na sjever, istok i zapad da bi 1989. stigla do Beča i drveća u kompleksu carskog dvorca Šenbrun. U 2000. zahvatila je djelove Francuske a 2002. je stigla do Londona, rekla je za AFP stručnjak za šumsku zoologiju Silvi Ogisten (Sylvie Augustin).

Ove vrste prakitčno nema u Španiji i Italiji a otporna je na ekstremne temperature i pogađa i nordijske zemlje napadajući isključivo divlji kesten (Aesculus hippocastanum), tamnih listova i ružičastih ili bijelih cjvetova, koji su simbol mnogih gradova i parkova.

Karolin Lou (Caroline Lohou) iz direkcije za zelene površine gradske skupštine Pariza navodi da se procjenjuje da je uništeno između 17.000 i 20.000 kestenova u parkovima, alejama, baštama i avenijama koje je posadio baron Osman, tvorac velikih urbanističkih promjena u Parizu u 19. vijeku.