Lideri zemalja eurozone su se saglasili na samitu Briselu o novom zajmu Grčkoj, s tim što se po prvi put računa i na pomoć privatnih zajmodavaca, uključujući banke, koje će Grčkoj dati povoljnije uslove otplate.

Dogovor 17 zemalja eurozone, postignut kasno sinoć, uključuje, takođe, pomoć Međunarodnog monetarnog fonda.

Drugi paket pomoći Grčkoj, koji bi trebao da zaustavi dalje širenje dužničke krize, predviđa znatno smanjenje njenog duga te produžavanje roka otplate zajmova sa sedam i po na najmanje 15 godina do najviše 30 godina te smanjenje kamata s 4,5 na 3,5 odsto.

Novi program pomoći za Grčku iznosi ukupno 158 milijardi eura, od čega će 109 milijardi osigurati EU i Međunarodni monetarni fond, a 49 milijardi eura privatni sektor.

Francuski predsjednik Nikolas Sarkozi je kazao da će privatni kreditori tokom 30 godina uložiti ukupno 135 milijardi dolara u Grčku. Uključivanje privatnih zajmodavaca u obezbjeđivanju pomoći Grčkoj bila je jedna od mučnijih tema za raspravu.

Francuska i Evropska centralna banka (ECB) su bile protiv toga, strahujući da bi to moglo rasplamsati evropsku bankarsku krizu, gurnuti Španiju a moguće i Italiju u nevolje, pa čak doveesti u opasnost i solventnost same ECB.

Njemačka je, pak, insistirala na tome da privatni sektor ponese dio tereta.

Tri mogućnosti 

Privatnom sektoru, bankama, osiguravajućim društvima i investicionim fondovima, ponuđenu su tri moguće opcije učešća u paketu pomoći, a svaka od njih predviđa djelimičnu nesposobnost otplate dugova, o čemu se u EU dosad kategorički odbijalo razmišljati.

Prva je opcija otkup grčkih državnih obveznica. Evropski krizni fond (EFSF) bi posudio novac Grčkoj koja bi ga onda koristila za otkup svojih obveznica po tržišnoj vrijednosti, koja sada iznosi oko polovine njihove nominalne vrijednosti. Na ovaj način bi bio znatno smanjen grčki dug, ali je pitanje hoće li to biti dovoljno, jer privatni sektor drži oko 190 od 350 milijardi eura grčkog duga.

Prema procjenama analitičara, grčki dug trebao bi se dugoročno smanjiti na 80 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) da bi bio održiv. On danas iznosi 150 odsto BDP, prenosi Business.hr.

Budući da bi banke u svom slučaju dosta izgubile, vjerovatno bi se pokazala potreba da ih EFSF rekakapitalizuje, a bonitetske agencije bi proglasile djelimičnu nesposobnost Grčke da otplaćuje svoje dugove, što bi moglo destabilizovati finacijska tržišta, koje sobom nosi teško predvidljive rizike za cijeli evropski financijski sistem.

Druga opcija predviđa da se privatnim investitorima da određeno vrijeme da zamijene grčke obveznice za nove vrijednosne papire koji bi imali duži rok otplate, pri čemu banke traže da nove grčke obveznice imaju najveći mogući kreditni rejting AAA, što bi mogao garantovati EFSF. I ova opcija, vjerovatno, uključuje potrebu rekapitalizacije grčkih banaka, a bonitetske agencije bi proglasile djelimičnu nesposobnost otplate duga.

Treća opcija predviđa da privatni investitori dobrovoljno prihvate izloženost grčkom dugu, kupovanjem novih obveznica nakon što postojeće obveznice dospiju na naplatu. I ova opcija, takođe, uključuje djelimičnu nesposobnost otplate dugova.

Pitanje interesa, a ne solidarnosti

Lideri zemalja eurozone, čelnici EU i vodeći evropski bankari su počeli danas popodne u Briselu vanredni sastanak kako bi se dogovorili o novom paketu pomoći za Grčku, ali i kako bi odbranili eurozonu od, kako mnogi ocjenjuju, najveće krize do sad.

Prema prvim nezvaničnim podacima, lideri eurozone već su se dogovorili oko smanjivanja intersnih kamatnih stopa i produžetka prispjeća dugovanja za zamlje u dužničkim krizama, kao što su Grčka, Portugalija i Irska.

Spašavanje eura nije samo pitanje solidarnosti ili dobročinstva, to je i pitanje interesa, između ostalog je napisao Josef Štiglic, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor na Univerzitetu Kolumbija u komentaru za International Herald Tribune .

Francuska i Njemačka postigle sporazum

Njemačka i Francuska su prevladale razlike i pred sastanak u Briselu usaglasile stavove o tome kako će Evropa pomoći  Grčkoj i boriti  se protiv širenja dužničke krize, ali detalji sporazuma nijesu poznati.

Do dogovora dvije najveće evropske ekonomije došlo je nakon sedam sati razgovora, a pod pritikom očekivanja sporazuma koji bi podigao povjerenje investitora i zaustavio potrese na financijskom tržištu.

Prvi paket pomoći Grčkoj, vrijedan 110 milijardi eura, odobrili su prošle godine Evropska unija i Međunarodni monetarni fond.

Predsjednik EU Herman van Rompej ne bi sazvao samit da nema dovoljne naznake velikih zemalja, prije svega Njemačke, da na stolu ima dovoljno elemenata za pregovore, kazao je za AFP evropski izvor blizak pregovorima. Međutim, on je ukazao i na to da je neophodno prevazići nesuglasice između Njemačke i Evropske centralne banke, ali i među drugim zemljama članicama.

Francuska je izrazila umjereni optimizam u pogledu pronalaženja rješenja. "Svaki put kada je Evropa, od početka krize, našla u ćorsokaku, uspjela je da pronađe način da bude solidarna i da pronađe rješenja, kazala je portparolka francuske vlade i ministarka za budžet Valeri Pekres (Valerie Pecresse), prenio je portalk EurActiv. Ona je ocijenila da su pozitivan signal izjave njemačke kancelarke Angele Merkel da želi da se u četvrtk postigne konkretan rezultat.

Liderka najveće privrede euro zone i najvećeg finansijera Unije je kazala tokom vikenda da je uslovila svoje ucešće na samitu postizanjem konkretnih rezultata. Ona je podsjetila da traži da u izvlačenju Grčke iz krize učestvuju i privatni investitori. To je glavna tačka sporenja sa Evropskom centralnom bankom i nekim članicama euro zone.  Merkel nije isključila ni mogućnost uvođenja poreza za banke kojim bi one doprinijele rješavanju krize u Grčkoj.

Merkel, takođe, ne isključuje restrukturiranje grčkog duga, čemu se Evropska centralna banka takođe protivi, kao i neke zemlje članice.

Grčka će morati da bankrotira

Kenet Erou, profesor ekonomije (Stenford) u penziji i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, u intervjuu za Dojče vele kaže da će Grčka morati da bankrotira, jer njen dug ionako već otplaćuju druge evropske zemlje.

"Moj utisak je da će Grčka morati da bankrotira. Taj dug otplaćuju druge evropske zemlje, Njemačka i Francuska, i takva situacija je neodrživa. Oni će morati da bankrotiraju u vidu nekog reprogramiranja dugova – možete da upotrijebite i bilo koji drugi termin koji ljepše zvuči. Možda se varam kada je o veličinama riječ, ali moj utisak je da Grčka i Portugalija nijesu tako velike. Nesposobnost da se namire te obveznice jednostavno znači da se loš dug priznaje kao loš. Evropske banke nemaju baš toliko grčkih obveznica i mislim da moraju da prihvate te gubitke i najvjerovatnije to i mogu", kazao je Erou.