Danas prestaje da važi Uredba o zabrani izvoza pšenice iz Srbije, koja je na snazi bila od polovine marta, pa će ponovo biti omogućen slobodan plasman hljebnog žita domaće proizvodnje na strana tržišta.

Ova mjera nije naišla na odobravanje u Crnoj Gori, koja godišnje iz Srbije uveze oko 100.000 tona pšenice i brašna, i ocijenjena je kao kršenje CEFTA sporazuma o slobodnoj trgovini. Prema izjavi ministtra poljoprivrede i ruralnog razvoja Tarzana Miloševića, Crna Gora je više od 90 odsto oslonjena na uvoz brašna i pšenice iz Srbije.

Vlada Srbije je polovinom marta zabranila izvoz pšenice iz Srbije da bi se stabilizovalo domaće tržište i cijena hljeba, jer su, kako je tada objašnjeno, u tom periodu bili poremećeni domaći bilansi jer je, umjesto planiranog izvoza od 500.000 tona pšenice, već bilo izvezeno oko 650.000 tona.

Ministar poljoprivrede i trgovine u Vladi Srbije Dušan Petrović je izjavio u ponedjeljak da Uredba o zabrani izvoza pšenice iz Srbije neće biti produžena

On je kazao da je u proceduri trenutno još jedan propis koji treba da uredi režim izvoza pšenice, kao i da su trenutni bilansi ove žitarice zadovoljavajući, te da nema nikakvih rizika u snabdijevanju domaćeg tržišta brašnom, hljebom i proizvodima od brašna.

Godišnja potreba Crne Gore za pšenicom je, prema nezvaničnim procjenama, oko 100 hiljada tona, odnosno, 70 do 75 hiljada tona brašna.

Crna Gora je do prošle godine pšenicu uvozila iz Rusije, Hrvatske, Mađarske i Srbije, čije je, i do tada značajno, učešće u crnogorskom uvozu drastično poraslo nakon prošlogodišnje ruske zabrane izvoza.