Superbakteriju Ešerihiju koli, koja je do sada u Njemačkoj usmrtila 34 osobe i jednu ženu u Švedskoj i kojom je u Njemačkoj zaraženo više od 2500 ljudi, stvorio je čovjek u laboratoriji u svrhe genetičkog inženjeringa, a danas ona predstavlja opasnost za čitavo čovječanstvo, upozorava penzionisani profesor genetike i oplemenjivanja bilja na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima Marijan Jošt.

"Činjenica je da je E. coli korištena u genetičkom inženjeringu i da je to upravo slučaj na koji godinama upozoravam – što će se dogoditi ako genetičko inženjerstvo izmakne kontroli čovjeka, znanstvenika", kazao je za zagrebački portal Index profesor Jošt.

On otkriva da ovo što se sada dešava u Njemačkoj nije prvi put, jer se to već desilo 1982. godine u SAD, gdje se pojavio soj Ešerihije koli nazvan O157:H7 i bio je izazvan trovanjem zaraženim hamburgerima.

Ovaj soj Ešerihije koli koji se sada javlja je soj O104., koji je nastao horizontalnim prenosom gena iz bakterije Shigella (geni se iz različitih vrsta prenose horizontalnim prenosom). Takvim horizontalnim prenosom, došlo je do kombinacije "nezgodnih gena", te je u bakteriji Ešerihije koli utvrđeno postojanje gena NDM-1, koji nosi otpornost prema antibioticima".

"Ne postoji, dakle, nijedan antibiotik koji bi taj gen mogao nadigrati. Donedavno je bio utvrđen samo kod E.coli i Klebsielle Pneumonia, bakterije koja je nezgodna za dišne puteve. I te dvije bakterije koje imaju gen NDM-1 postojećim antibioticima ne možete suzbiti. Ukoliko bi se taj gen proširio horizontalnim prijenosom, predstavljao bi stvarnu opasnost za ljudski rod", kaže Jošt i upozorava da se radi o genu koji se vrlo lako prenosi s jedne vrste na drugu.

On kaže da posljednja istraživanja iz Indije govore o nekih 20-ak bakterija koje nose taj gen.

Profesor Jošt  objašnjava da u našem tijelu na svaku ćeliju ide deset bakterija i da su nam one potrebne za normalan život. Manji broj tih bakterija su patogene, koje moramo na neki način suzbijati, ali, upozorava on, olakom primjenom antibiotika stvorile su se određene otpornosti, pa danas ima sve više bolesti koje se sve teže liječe antibioticima.

"A sada imamo i taj gen koji preskače s bakterija na bakteriju, a nosi otpornost. To može izazvati stravične posljedice", zaključuje profesor.