Haški tribunal je u potpunosti odbio zahtjev optuženog Vojislava Šešelja za oslobađanje, ocijenivši da je u nedavno okončanom dokaznom postupku tužilaštvo izvelo dovoljno dokaza za svih devet tačaka optužnice za zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH 1991-93.

Prema odluci koju je pročitao predsjedavajući sudija Žan-Klod Antoneti (Jean-Claude Antonetti), pretresnom vijeću je predstavljeno dovoljno dokaza da su "dobrovoljci Srpske radikalne stranke i Srpskog četničkog pokreta počinili zločine navedene u optužnici", javlja Radio Slobodna Evropa.

Te zločine, Šešelj je, po dosadašnjim dokazima, počinio šireći međunacionalnu mržnju i strah, te regrutujući i šaljući dobrovoljce na ratišta, podsticao da se "svim sredstvima, zločinima i progonom" bore za stvaranje Velike Srbije, cilja njegove nacionalističke ideologije, utvrdilo je sudsko vijeće.

Odluka je donijeta većinom glasova sudija Frederika Harhofa (Harhoff) i Flavije Latanci (Flavia Latanži), dok je predsedavajući sudija Antoneti imao "djelimično suprotno mišljenje", koje će izneti u nastavku današnjeg zasijedanja.

Šešelj je optužen za ratne zločine nad nesrbima u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Vojvodini i u pritvoru u Ševeningenu se nalazi duže od osam godina, nakon što se dobrovoljno predao. Optužnica protiv njega je podignuta 14. februara 2003. godine, a deset dana kasnije on se predao.

U osam tačaka optužnice Šešelj je optužen za zločine protiv čovječnosti, a u šest za kršenje zakona i običaja rata.

Šešelj je štrajkom glađu iznudio da bude sam svoj branitelj.

Šešelj koji je još uvijek zvanični lider Srpske radikalne stranke predao se neposredno uoči atentata na srpskog premijera Zorana Đinđića, zbog čega će, bude li pušten, biti ispitivan u Beogradu u istrazi o političkoj pozadini atentata.