Četiri nevladine organizacije iz Crne Gore očekuju da novi sporazum o izručenju između Crne Gore i Srbije omogući izručenje sopstvenih državljana država ugovornica optuženih za ratne zločine i apeluju na crnogorsku Vladu da bezrezervno prihvati predlog Vlade Republike Srbije, koji je u tom smislu objavljen, imajući u vidu načela vladavine prava i poštovanja ljudskih prava utemeljena u ustavima Srbije i Crne Gore, kao i obavezu regionalne saradnje iz Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju koje su Srbija i Crna Gora zaključile sa državama članicama EU.

Centar za ženske i mirovne studije – Anima, Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Crnogorski komitet pravnika za ljudska prava su svoja očekivanja izrazili u pisanom obraćanju crnogorskom ministru pravde Mirašu Radoviću.

"Svjesni da su sedmorica optuženih u Crnoj Gori za ratne zločine u Srbiji našli utočište od krivičnog gonjenja, dok su suđenja za zločine za koje su optuženi i okončana u prvom stepenu (zločin u logoru Morinj) ili su uveliko u toku (zločin deportacije muslimanskih izbjeglica i zločin u Kaluđerskom lazu), smatramo da je krajnje vrijeme obezbijediti da svim optuženima bude suđeno i to u državi koja je prva podigla optužnice i započela suđenje. Takođe podsjećamo da odgovorni za zločin u Štrpcima 1993. godine, koji se po svoj prilici nalaze u Srbiji, tek treba da budu krivično gonjeni, i to moguće u Crnoj Gori, s obzirom da je mjesnu nadležnost za procesuiranje jedinog optuženog u tom slučaju prethodno uspostavio Viši sud u Bijelom Polju", navode četiri NVO.

One podsjećaju na to da Crna Gora i Srbija "uveliko kasne sa procesuiranjem ratnih zločina izvršenih još devedesetih godina prošlog vijeka, dok i žrtve i naša društva imaju pravo da  dožive epilog krivične pravde za ova najteža krivična djela".

"Svako odlaganje suđenja znači izbjegavanje utvrđivanja odgovornosti, izrugivanje žrtvama i nejednak tretman optuženih, od kojih su neki u dugotrajnom pritvoru. Države koje poštuju vladavinu prava i na putu su u EU takvo stanje ne smiju podržavati", navodi se u pismu upućenom ministru pravde.

Nevladine organizacije iz Crne Gore očekuju da će Vlada Crne Gore imati drugačije stanovište od Vlade Srbije, koja je predložila da se novim ugovorom omogući izručenje okrivljenih za krivična djela gdje je zaprijećena kazna iznad tri godine zatvora.

U važećem ugovoru o izručenju su obuhvaćeni okrivljeni za krivična djela za koje je zaprijećena kazna više od godinu dana zatvora, kako je predviđeno i Evropskom konvencijom o ekstradiciji Savjeta Evrope iz 1957. godine, koju su ratifikovale i Crna Gora i Srbija, i Evropskim nalogom za hapšenje, koji je na snazi u EU od 2002. godine.

"Očekujemo da  Vlada Crne Gore predloži da granica od godinu dana zatvora i u novom ugovoru ostane na snazi, u cilju pravovremenog usaglašavanja sa standardima EU."