Ministri finansija članica EU su sinoć, poslije jedanaestosatnog sastan;anja, postigli dogovor o organizaciji kriznog fonda čija bi sredstva pomagala zemljama eurozone koje bi se našle u teškoj financijskoj situaciji. Fond će raspolagati sa 750 milijardi eura, najavila je španska ministrice financija.

Ukupan iznos koji će fondu biti proslijeđen izdvojiće Evropska komisija (iznos od 60 milijardi eura), članice eurozone (440 milijardi bilateralnih pozajmica ili jemstava) i Međunarodni monetarni fond (220 milijardi dolara).

Preduzete mjere i osnivanje posebnog kriznoga fonda spriječiće širenje krize koja je zadesila Grčku na ostale članice eurozone.

Sporazum je objavljen neposredno nakon otvaranja berzi u Aziji, nakon strahovanja da bi euro, bez preduzimanja mjera, došao pod snažan pritisak.

Nakon vijesti iz Brisela, vrijednost zajedničke evropske valute ojačala je na berzama na Dalekom istoku.

Na evropskim berzama jutros su cijene dionica skočile više od tri posto, nakon što su prošle nedjelje zabilježile najveći sedmični pad tokom 18 mjeseci, jer je ulagače ohrabrio paket pomoći EU za financijsku stabilizaciju eurozone.

Nekoliko članica EU izrazilo je sumnje oko veličine i strukture dijela paketa koji uključuje značajne krediten garancije zemljama koje zapadnu u nevolje.

"Ova paket zamišljen je da bi pokazao finasijkim tržištima da će slabije zemlje, ili one koje trpe napade berzanski špekulanata, biti odbranjene. Evropska centralna banka se takođe uključila, najavljujući prvi put svoju spremnost da otkupi dugove evropskih vlada", komentariše evropski urednik BBC Džoni Dajmond, koji je pratio pregovore u Briselu.

Ekonomski analitičari najavljuju da su, osim Grčke koja grca u krizi, na rubu bankrota i Portugalija, Irska i Španija, za koje je spremna pomoć u iznosu od 500 milijardi eura.

Crna Gora nije dio eurozone, ali je euro zvanična valuta u njoj, tako da je se priča o spašavanju vrijednosti eura i te kako tiče.