Generalnog sekretara NATO Anders Fog Rasmusen, koji je danas prije podne završio dvodnevnu posjetu Crnoj Gori i otputovao u BiH, nije crnogorskim zvaničnicima poslao jasan signal o sudbini zahtjeva za uključenje u Akcioni plan za članstvo, koji se smatra predvorjem sjevernoatlantskog saveza, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Poslije sastanka sa Rasmunsenom, premijer Milo Đukanović je izjavio da gaji realan optimizam kada je u pitanju sudbina crnogorskog zahtjeva za prijem u Akcioni plan za članstvo, o kome će biti odlučivano početkom decembra u Briselu.

Rasmunsen je rekao da je zadovoljan dinamikom odnosa NATO-a i Crne Gore i da veoma cijenu odluku Podgorice da doprinese misiji u Avganistanu. On je kazao i da pozdravlja crnogorsku molbu za prijem u Akcioni plan za članstvo, ali je naglasio da nije došao u Crnu Goru "da bi najavljivao bilo kakvu odluku koja se odnosi na Akcioni plan za članstvo", jer će o tome, kako je kazao, odlučiti ministri inostranih poslova država članica NATO-a naredne sedmice.

Radio Dojče vele prenosi danas da analitičari u Podgorici smatraju da je Rasmusen želio "iz prve ruke"da čuje šta zvanična Podgorica misli o ruskom planu "nove evropske bezbjednosti", koji je crnogorskim čelnicima nedavno predstavio ministar za vanredne situacije Ruske Federacije Sergej Šojgu. Prema zamisli Moskve, Crna Gora ima značajno mjesto u tom projektu.

U sjedištu NATO u Briselu su zabrinuti, jer je ruski kapital veoma prisutan u Crnoj Gori, dok Rusija ima tradicionalno jak uticaj u njoj, a zapadne zemlje ne žele da dopuste da Crna Gora potpadne pod rusku sferu uticaja i da imaju "klin" u tom području, posebno nakon što su Hrvatska i Albanija postale članice Alijanse, komentariše Dojče vele.

Prema posljednjem istraživanju javnog mnjenja u Crnoj Gori koje je uradio Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), 44 posto građana se protivi učlanjenju u NATO, a više od 10 posto ih ima suprotno mišljenje (31 posto). Nedefinisan stav prema ovom pitanju ima skoro 25 posto građana Crne Gore.