![\"](\"http://www.pcnen.com/images/krimi/justicia.jpg\")
Glavni pretres optuženima za ratni zločin protiv civilnog stanovništva (deportacija građana BiH koji su izbjegli u Crnu Goru 1992. godine, na početku rata u BiH) počelo je danas u podgoričkom Višem sudu, a biće nastavljen 3. decembra.
Danas su saslušani Božidara Stojovića i Milorada Šljivančanina, dvojica od četvorice uhapšenih optuženika. Obojica su negirali navode iz optužnice.
Optužnica je podignuta protiv nekadašnjih pomoćnika ministra unutrašnjih poslova Boška Bojovića i Milisava Markovića, visokih zvaničnika policije u Herceg Novom, Ulcinju i Baru: Radoja Radunovića, Božidara Stojovića, Milorada Ivanovića, Branka Bujića, Sretena Glendže i Milorada Šljivančanina, kao i protiv operativnog radnika policije Duška Bakrača.
Pred Sudskim vijećem Višeg suda, kojim će predsjedavati sudkinja Milanka Žižić, pojaviće se samo Stojović, Šljivančanin, Bujić i Glendža, dok su ostali u bjekstvu.
Optuženima se stavlja na teret da su "tokom 1992. godine u Podgorici, Herceg Novom, Baru i Ulcinju, kršeći pravila međunarodnog prava, vršili nezakonito preseljavanje civilnog stanovništva – državljana BiH, muslimanske i srpske nacionalnosti koji su imali status izbjeglica", piše u optužnici.
|
O deportaciji saznao iz novina Božidar Stojović, prvi saslušani optuženik, negirao je krivicu i kazao da je o deportaciji saznao iz novina nakon što se dogodila, te da smatra da je neko zloupotrijebio njegovo ime. Maraš mu nudio da preuzme odgovornost Milorad Šljivančanin je kazao da ga je prije pet godina pozvao tadašnji šef tajne policije Vukašin Maraš, nudeći mu da preuzme odgovornost za deportaciju, kako bi taj predmet buio arhiviran. Šljivančanin je ponudu odbio, iako mu je, kao protivusluga, nuđena funkcija koju poželi. |
Skoro svi deportovani islamske vjeroispovijesti su kasnije likvidirani od strane vlasti bosanskih Srba.
Slobodan Pejović, krunski svjedok deportacije, juče nije bio dobio poziv od Višeg suda. Pejović svjedoči da je, kao bivši policijski inspektor koji je učestovao u jednoj akciji hapšenja izbjeglica u Herceg Novom, imao u rukama depešu tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Crne Gore Pavla Bulatovića.
Pejović sada optužuje crnogorsku tajnu policiju da priprema njegovu fizičku likvidaciju.
Bivši načelnik CB Bar Branko Bujić, jedan od optuženih, izjavio je nakon podizanja optužnice da će se na sudu lako odbraniti, jer je on "u to vrijeme bio jedan običan, sitan šaraf, koji je samo sprovodio odluke predsjednika vlade". On je novinara Radija Slobodna Evropa uputio da se obrati tadašnjem premijeru Milu Đukanoviću.
"To je sramno da se takve stvari povezuju sa bilo kojim od nas, od ovih ljudi koji su sad prozvani i koji, čak, idemo na sud. I čak nam se objavljuju slike, fotografije, kao da smo kriminalci. Ja ću se na sudu lako odbraniti", kazao je Bujić.
Vlada Crne Gore je krajem 2008. godine postigla dogovor o sudskom poravnanju sa žrtvama i članovima porodica deportovanih u iznosu od oko 4,1 miliona eura. Izuzetak je samo jedna porodica, koja nije željela takvu vrstu dogovora.
Kao pravnom laiku, imam sledeću logičku dilemu koju bih volio da mi pojasni neki renomirani pravnik, kao npr. Blagota Mitrić:
-Kako mogu biti glavni optuženi za deportaciju šefovi Centara Bezbjednosti područnih jedinica i njihovi potčinjeni a ne Predsjednik Vlade koji je po funkciji morao znati za deportaciju?
-Ako nije znao, što tadašnji i sadašnji Premijer tvrdi (iako postoji dokument koji demantuje te njegove tvrdnje), da li je po Zakonu odgovaran, jer je po funkciji MORAO ZNATI.
Bio bih zahvalan bilo kojem pravniku da mi konkretno odgovori na postavljena pitanja.