![\"](\"http://www.pcnen.com/images/exyu/vujanovic_u_bg.jpg\")
Premijer Srbije Mirko Cvetković i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović su se dogovorili da se, kako je rekao Cvetković, krene u izradu studije koja će pokazati opravdanost rekonstrukcije pruge Beograd – Bar, nakon čega će se krenuti u obezbeđivanje sredstava i početak radova.
Njih dvojica su, kako prenosi RTS, ocijenili da, iako ne postoji saglasnost dvije države po pitanju jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova, Beograd i Podgorica treba da prodube i prošire saradnju u oblasti ekonomije i evropskih integracija.
Predsjednica Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović i crnogorski predsjednik su ocijenili da je unapređenje saradnje, naročito parlamenata dvije zemlje, dobar put ka zajedničkom cilju – integraciji u EU.
Đukić-Dejanović je pozvala predsjedniku Skupštine Gore da posjti Srbiju.
Vujanović počeo zvaničnu posjetu Srbiji (18. May 2009, 17:55)
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović izjavio je danas u Beogradu da različito viđenje sticanja nezavisnosti Kosova ne treba da bude prepreka u daljim odnosima Srbije i Crne Gore.
Kako prenosi agencija Beta, poslije razgovora sa predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, Vujanović je izrazio nadu da će Beograd i Podgorica prevazići koncepcijske razlike kada su u pitanju pregovori o dvojnom državljanstvu što je u interesu obje strane.
Tadić je poslije razgovora u Palati Srbije rekao da očekuje da će se vrlo brzo okončati proces postavljanja novog ambasadora Crne Gore u Beogradu i podvukao da između dvije zemlje postoje istorijske veze od značaja za stabilnost čitavog regiona.
Vujanović je naglasio da su gotovo u svim važnim oblastima dvije zemlje postigle međudržavne sporazume ili su oni u završnoj fazi.
Crnogorskom predsjedniku, koji je u Beograd stigao danas popodne, priređen je svečani doček ispred Palate Srbije, poslije čega su počeli razgovori dva predsjednika.
Vujanović i Tadić su se u proteklih mjesec dana sreli dva puta – na energetskom samitu u Sofiji, a potom i u Skoplju, prilikom inauguracije makedonskog predsjednika Đorđa Ivanova.
Poslije ovog susreta očekuje se da će odnosi Srbije i Crne Gore krenuti uzlaznom linijom, tim prije što su, kako navodi Vujanović, i on i predsjednik Tadić "pristalice formule" da bi odnosi dvije zemlje trebalo da budu primjer dobrih odnosa ne samo na Balkanu, u jugostičnoj Evropi, već i u međunarodnoj zajednici, komentariđše agencija Tanjug.
Vujanović u zvaničnoj posjeti Srbiji (18. May 2009, 10:12)
Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović od danas boravi u trodnevnu zvaničnu posjetu Srbiji, gdje će razgovarati s predsjednikom Srbije Borisom Tadićem i drugim srpskim zvaničnicima.
Kako je zvanično saopšteno u Podgorici, Vujanović će se prvog dana posjete, sastati sa Tadićem, a drugog dana sa srpskim premijerom Mirkom Cvetkovićem i predsjednicom Narodne Skupštine Slavicom Đukić Dejanović.
Predviđeno je da predsjednici Tadić i Vujanović u 16 sati održe konferenciju za novinare.
Predsjednik Vujanović će se sresti i sa predstavnicima Crnogorske nacionalne zajednice, zvanično je saopšteno. Ranije je agencija Beta najavila da će Vujanović tokom posjete boraviti i u Lovćencu, gdje je najbrojnija zajednica Crnogoraca.
Po ocejeni Nenada Stevovića, predsjednika Crnogorske partije i Udruženja Crnogoraca Krstaš, čije je sjedište upravo u Lovćencu, Vujanovićeva posjeta je odlična prilika da se konačno krene naprijed kada su u pitanju međudržavni odnosi Srbije i Crne Gore.
Vujanovićeva posjeta je druga zvanična posjeta šefa crnogorske države od obnove pune državnosti Crne Gore, na referendumu 21. maja 2006. godine.
Vujanović je u intervjuu za nedjeljno izdanje Politike rekao da se Srbi u Crnoj Gori ne doživljavaju kao tuđinci.
Diplomatski odnosi između Beograda i Podgorice su praktično prekinuti 9. oktobra 2008. godine, nakon što je crnogorska Vlada odlučila da prizna nezavisnost Kosova, a zvanični Beograd uzvratio protjerivanjem ambasadorke Crne Gore Anke Vojvodić.
To da se Srbi u CG ne doživljavaju kao tuđinci, je Vujanovićev subjektivni doživljaj. Treba postaviti pitanje Srbima koji su rođeni u CG, i čiji su preci sa prostora koji danas pripadaju Crnoj Gori, kako se osjećaju u ovoj državi.
Lakim pregledom statistike koja ukazuje na nacionalnu strukturu zapsolenih u javnim ustanovama, zastupljenošću Srba u javnom servisu i sl. može se zaključiit kako se osjećaju Srbi u Crnoj Gori. To što ovim problemom ne želi da se pozabavi nijedna NVO iz sektora zaštite građanaskih prava, posebno je pitanje. U istom kontekstu treba posmatrati i djelovanje kreaturnog Srpskog nacionalnog savjeta koji je, s obzirom na poslednja dešavanja, izgleda i bio formrian da bi se obesmislio zahtjev da se Srbima u Crnoj Gori budu obezbiježena ista prava koja imaju i ostali narodi.
Da pojasnim još jednu stvar: Pitanje položaja Srba u Crnoj Gori nije “srpsko pitanje”, kako žele da ga predstave profesionalni Srbi i lažni prezenteri gražanskog pokreta u CG. To je pitanje poštovanja elementarnih ljudskih sloboda. Nezamislivo je danas u bilo kojoj civilizovanoj zemlji svijeta tretirati jednu etničku zajednicu kao “petu kolonu”, njene pripadnike kao nepoželjne radnike u javnom sektoru i sl.
Vulgarni srpski nacional-šovinizam država Crna Gora je danas zamijenila crnogorskim. Namnožene crnogorske patriote postići će svojom prenaglašenom brigom za sudbinu (samo njihove) države, isti efekat koji su minulih godina “srpski patrioti”. Frustrirajući položaj Srba u Crnoj Gori neće imati epilog kakav priželjkuju oni koji “srpstvo u Crnoj Gori smatraju nepriorodnom i neprijateljskom pojavom”(i ne stide se da to javno saopštavaju). Naprotiv. Svaki oblik diskriminacije ima svoju cijenu. Nekada se plati odmah, nekada poslije pet, nekada poslije deset ili dvadeset godina. Navlačenje šajkača Hrvatima u vojsci kraljevine Jugoslovaije nakon Prvog svjetskog rata, preskupo je koštalo Srbe u Hrvatskoj. Jednom će i ovo nametanje crnogorstva doći na naplatu. Onima koji ne žele takav epilog, poslednja je ura da se oglase.