Katastrofalni zemljotres u Italiji, u kome je poginulo oko 300 osoba, pojačao je ovih dana strahovanja od mogućih potresa tla u Crnoj Gori.

Seizmolozi su odavno utvrdili da se tzv. afrička ploča "podvlači" pod Evropu i da to izaziva jake zemljotrese na području Mediterana.

Italijanski zemljotres se gotovo poklopio sa 30. godišnjicom jakog potresa u Crnoj Gori koji se dogodio 15. aprila 1979. godine, kada je poginulo više od sto osoba, a veliki broj stanovnika je povrijeđen.

Prema objašnjenjima stručnjaka, upravo tridesetogodišnji periodi su ciklusi kada se dešavaju jači potresi tla, a crnogorski seizmolozi podsjećaju da su se poslije crnogorskog zemljotresa 1979. godine , u okruženju Crne Gore dogodila dva jača potresa tla, u maju iste godine, na Kopaoniku, a u novembru Italiji.

Direktor Seizmološkog zavoda Crne Gore Branislav Glavatović je za Pobjedu naveo da se Apenini približavaju Dinaridima sedam milimetara godišnje, pri čemu se, kako je objasnio, sužavaju Otrantska vrata koja spajaju Jadransko i Jonsko more.

Prema riječima Glavatovića, jednog dana – možda za desetak miliona godina, Jadransko more će biti "izolovano" od Mediterana, a ako bude nastavljeno globalno otopljavanje, do tada će znatno porasti nivo mora.

"Dakle, u Podgorici ćemo imati more. Kada će se to desiti, ne može niko reći, s obzirom na to da postoje razni modeli koji daju rezultate između desetak pa do sto godina", navodi seizmolog Glavatović.

Zemljotres u Italiji, takođe, pokrenuo je u Crnoj Gori i raspravu o kvalitetu gradnje, odnosno, o poštovanju seizmičkih standarda. Opšta je ocjena stručnjaka da je stanje u tom pogledu mnogo bolje nego 1979. godine, kada su se hoteli i neke druge zgrade u Budvi, Baru i drugim mjestima, rušile kao kule od karata.

Crna Gora je jedna od svega nekoliko zemalja sa najstarijim propisima o seizmičkoj gradnji, ali stručnjaci smatraju da su oni zastarjeli. Intenzivna gradnja na strmim padinama Budve, na primjer, kako su ovih dana ocijenili neki stručnjaci, možda je seizmički rizična.

Opasnost je i u tome što su investitori stambenih zgrada i drugih objekata sve češće stranci koji, kako se navodi, donose projekte sa strane, iz zemalja gdje ne postoji seizmička aktivnost kao u Crnoj Gori.