Svijet je zakoračio u novu fazu finasijske krize, upozorava Tajms opisujući u svom uredničkom komentaru čas kada je u američkom Kongresu odbijen predloženi paket od 700 milijardi dolara finansijske pomoći kao opasan istorijski trenutak.
Jer, nastavlja list, to nije bio samo plan za spasavanje Volstrita, već pojas za spasavanje miliona Amerikanaca kojima prijeti opasnost duboke ekonomske recesije.
Američki Predstavnički dom je ignorisao upozorenja predsjednika Buša i sopstvenih lidera da bi, bez usvajanja plana, ekonomija mogla da sklizne u recesiju.
Više od dvije trećine republikanaca i više od trećine demokrata glasalo je protiv paketa.
Ekonomski analitičari su skoro jednodušni u ocjeni da je opasnost po američku i svjetsku privredu vrlo velika.
Vil Haton, ekonomski urednik britanskog dnevnika Gardijana, za BBC kaže da "svi treba da se dobro držimo da ne bismo odletjeli, jer ovo je vrlo, vrlo loša vijest."
Ugledni ekonomista sa njujorškog Univerziteta Kolimbija Džozef Stiglic je krizu sa berzanskim krahom iz 1929. godine, s tim što je, po njegovom mišljenju, ova opasnija po svjetsku ekonomiju.
"Ima mnogo sličnosti, a na izvjestan način, stvari su lošije danas – jer je svijet 1929. godine bio manje povezan i jer su finansijski proizvodi bili manje složeni. Njujorška berza na Vol stritu se zaista specijalizovala za stvaranje netransparentih finansijskih proizvoda i skrivenih instrumenata za vršenje finansijskog uticaja, pa su zato, u mnogim aspektima, današnji problemi dublji nego oni iz 1929.", smatra Stiglic.
Cijena koju ovih dana plaćamo – konkretno viđena u milijaradama počišćenim sa svjetskih berzi za samo nekoliko sati – je cijena nestanka povjerenja, magičnog sastojka na osnovu kojeg funkcioniše sistem u kojem živimo, komentariše londonski Independent.
Ako se ne povrati povjerenje, uništeno tokom protekle godine brutalnih kapitalističkih inovacija, nema tog govora političara, glasanja u Kongresu ili parlamentu, niti sume poreskih obveznika koje će biti dovoljna – ostaće samo strah, zaključuje komentator Independenta.
“Ako se ne povrati povjerenje, uništeno tokom protekle godine brutalnih kapitalističkih inovacija, nema tog govora političara, glasanja u Kongresu ili parlamentu, niti sume poreskih obveznika koje će biti dovoljna – ostaće samo strah, zaključuje komentator Independenta.”
Ko to kaze? I poslije ovakvog kraha neo-liberalizma i njegove globalizacije, profesor Vukotic u Crnoj Gori takav kapitalizam i dalje uspijeva da proda kao najnoviji i najblistaviji izum ekonomskih magova.
Kako god obrnes, profesor Vukotic i njegovi puleni su veliki pobjednici, a od pobjednika treba uciti, njih treba pratiti, oni motivisu, inspirisu, daju nadu, vjetar u jedra, polet…
“Kada primitivci uzjasu na vlast…”
Super!
Svet nije Amerika.
Čega se god Bush prihvatio za vreme svoje vladavine uspeo je da uništi.
Šteta što se nije kandidovao i treći put.
Arguse, mozda bi i bilo tako da nisu izmislili globalizaciju, sto znaci da se kriza u Americi prenosi na Evropu kroz domino-efekat. Do Holandije je vec uveliko stigla, stici ce i drugdje, sigurno (kroz cijene goriva, inflaciju…).
Bus i njegovi jesu stosta prouzrokovali, ali ne vidim zasto bi to bio razlog da zelimo njegovu ponovnu kandidaturu. Sem sto je to lose za americki narod, lose je i za sve one do kojih americka ruka doseze. Ukratko, za sve na svijetu.
Ja nisam cuo da je ovo ima veze sa Liberalizmom. U komentarima koje sam citao ovo prije nazivaju brutalnim i anahronim kapitalizmom.
Radi se o kratkovidoj pohlepi prije svega investment banaka u Americi koji su po bilo kojoj cijeni jurili dvocifren profit. Krediti su nudjeni po extra niskoj kamati (sub-prime), a onda su upakovani u komplikovane finansijske proizvode i prodavani po globalnom finansijskom sistemu. Kako je inflacija krenula gore, kamatna stopa je morala ici gore. Kupci kuca nisu mogli optlacivati rate po ostrijim uslovima. Banke su uzimale kuce pod hipotekom, ali su i cijene kuca krenule dolje. Tako da banke nisu mogle vratiti novac. Pocelo je otpisivanje dugova.
Jedan od problema je sto banke ne mogu tacno utvrditi svoj dug ni kada ce prispjeti, zbog komplikovanih paketa u kojima su bili zapakovani. Stvari se za njih odvijaju brzo i neocekivano.
Malo je ironicno da su republikanci odbili da izglasaju ovaj paket, zbog svojih principa. Upravo oni koji su brzopotezno izglasavali budget za ratove. Na kraju oni su i napravili ovaj haos. Sad se pribojavaju se socijalizma. Citav globalni finansijski sistem je trenutno taoc nekoliko tvrdoglavih i zaostalih republikanskih senatora.
Nadam se da ce Obama dobiti izbore. Bar ce biti neka promjena. Moze samo na bolje.
Za poslednji mjesec akcije u Rusiji su pale oko 45 odsto. Na TV RBC su dali informaciju da su akcionari u SAD danas izgubili oko 1000 milijardi dolara, a opet dolar je nesto malo skocio u odnosu na euro. Putin je jutros intervenisao sa 5o milijardi dolara u finansijski sektor, tako da je to malo popravilo situaciju, ali…
Slozio bih se sa g. Nedovicem oko domino efekta finansijskog kraha , koji se iz SAD brzo siri ka Evropi.
Nema se tu sta radovati finansijskom padu SAD, mada je vjerovatno tacno da ce poslije ove krize SAD izgubiti za sva vremena status finansijske supersile.
Halapljivost ce uzeti novi danak, ali, nazalost, ne samo krivcima vec svima. Kao da se radi o spektaklu iz Holivuda.
Danas su evopski i americki indeksi porasli i djelimicno nadoknadili jucerasnji gubitak, zbog onih koji traze priliku za jeftine akcije i zbog mogucnosti da se ponovo glasa u cetvrtak za finansijski paket.
Prema preovladavajucim i balansiranim komentarima u Evropi i Americi, Amerika nece izgubiti status finansijske velesile, nego moze izgubiti status dominantne velesile. Pored toga, dolar moze izgubiti status zvanicne valute svjetskih rezervi.
Nedavno je Njemacki ministar finansija komentarisao ovu temu. On misli da ce svijetska finansijska moc biti vise bipolarno rasporedjena, a da ce Dollar dijeliti svoju ulogu sa Eurom pa mozda i jos nekim valutama.
Pretpostavljamo da ovakav razvoj moze samo doprinijeti globalnoj ekonomiji