Danas, trećeg maja, obilježava se Dan slobode medija, a glavna svečanost tim povodom biće organizovana u glavnom gradu Mozambika, Maputu, gdje će Generalni direktor UNESCO Koichiro Macura dodijeliti nagradu "Giljermo Kan" meksičkoj novinarki Lidiji Kašo Ribijero (45).

Međunarodni žiri je, u obrazloženju odluke, naveo da je impresioniran hrabrošću novinarke koja je razotkrila političku korupciju, organizovani kriminal i nasilje uprkos prijetnjama smrću, tužbama i napadima.

Lidija Ribijero je otkrila umiješanost biznismena, političara i trgovaca drogom u prostituciju i dečju pornografiju. Ona je 2006. godine pisala o nasilnoj smrti stotine mladih žena u sjevernom Meksiku. Zbog svog rada često je bila meta prijetnji i napada.

Nagrada UNESCO "Giljermo Kan" dodeljuje se od 1997. godine za slobodu štampe u znak sjećanja na kolumbijskog novinara koji je ubijen 1987. godine jer je otkrio aktivnosti moćnih narko dilera u svojoj zemlji. Prošle godine nagrada je posthumno dodiljena ubijenoj ruskoj novinarki Ani Politikovskaji.

Prema podacima međunarodne organizacije za zaštitu prava novinara Reporteri bez granica (RSF), od početka 2008. godine u svijetu je poginulo devet novinara, a njih 137 je uhapšeno.

Prošle godine je, kako pokazuju podaci te organizacije, poginulo 86 novinara i 20 medijskih radnika, što je povećanje od 244 posto za pet godina.

Generalni direktor UNESCO Koichiro Macura podsjetio je da sloboda izražavanja jeste osnovno ljudsko pravo zagarantovano Deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjenih nacija koja je usvojena prije 60 godina.

"Na Svijetski dan slobode medija 2008. godine, UNESCO odaje poštu hrabrosti i profesionalizmu novinara i medijskih radnika koji su poginuli ili su povrijeđeni dok su radili svoj posao. Ovaj dan posvećujemo temama osposobljavanja i pristupa informacijama", naveo je Macura u svom govoru objavljenom na sajtu UNESCO, uoči 3. maja.

Prema njegovim riječima, uz opasnosti sa kojima se suočavaju novinari koji izvještavaju iz konfliktnih i ratnih zona, oni se, takođe, često suočavaju sa prijetnjama, zastrašivanjima i nasiljem koje je direktno povezano sa njihovim radom, a za šta se ne izriču adekvatne kazne. Macura je istakao da se tako krše osnovna ljudska prava ljudi, ali i onemogućava nesmetan tok informacija koje su odlika dobre vlade i demokratskog društva.