Alarmantna studija švedske agencije za razvoj o korupciji u Crnoj Gori

Piše: Vijesti

Težnje vlasti da uvede Crnu Goru u Evropsku uniju su jasne, ali krajnji cilj mora biti da Crnogorci imaju ne samo zakone, strukture i institucije koje spolja liče na one u članicama EU. Građani moraju vjerovati da su zakoni i institucije jednaki za sve, da čuvaju njihova prava i nude zaštitu. S obzirom na to da su mnoge reforme do danas bile u najboljem slučaju samo površinske, a da su neki od okvira stvorenih pod spoljnim pritiskom u svakodnevnom radu farsični, ovaj proces će potrajati. Ipak, mali koraci, i dugoročna perspektiva dovešće do postepene erozije zarobljeništva države od strane vladajuće partije – zaključuje se u Studiji korupcije u Crnoj Gori u 2007.godini.

Analizu je naručila Švedska agencija za razvoj i međunarodnu saradnju (SIDA), a autori su eksperti Insistuta Mihlesen iz Bergena. Studija će danas biti predstavljena vladinim institucijama i međunarodnim organizacijama u Crnoj Gori.

Ojačati i zaštititi nezavisne medije i nvo Kvalitet izvještaja u elektronskim i štampanim medijima je uglavnom veoma siromašan, a izuzetak su "Vijesti", Radio Antena M i "Monitor". Mediji u Crnoj Gori su, uglavnom, privatni ali da su "daleko od nezavisnosti i pristrasnosti", konstatuje se u studiji. – Uloga nezavisnih "nadzornika" – nevladinih organizacija i medija – izuzetno je značajna u praćenju procesa reformi. Preko ovih aktivnosti, oni postepeno mijenjaju javno mnjenje u vezi sa novim standardima ponašanja i društvenim normama, zbog toga treba nastaviti podršku naporima nezavisnih NVO i medija, uključujući i mehanizme za njihovu zaštitu – navodi se u izvještaju.. Istraživačko novinarstvo često se u prošloj godini okončavalo sudskim procesima i anonimnim prijetnjama, dok nije bilo slučajeva fizičkog napada na novinare. – To se međutim ne može reći za ovu godinu.Za vrijeme pisanja ovog izvještaja napadnut je jedan od izdavača "Vijesti" Željko Ivanović, koji je pretučen dok je napuštao desetogodišnjicu jubileja novine 1.septembra – konstatuje SIDA.

Pored ocjene stanja, SIDA je spremila i preporuke donatorima, među kojima je i ta da bi " težnje Crne Gore prema EU trebalo koristiti kao glavni instrument za jačanje političke volje za reformama."

– Evropsku retoriku vlasti treba da prati svijest te iste vlasti da je ona odgovorna za primjenu istinskih reformi. Donatori bi trebalo jasno da stave do znanja, gdje je to moguće, da su spremni da dubinski ispitaju kvalitet reformi o kojima govori vlast… Međunarodna zajednica bila je prilično tolerantna prema nedostacima u upravljanju Crnom Gorom tokom procesa izgradnje države. Pošto je ovaj proces sad gotovo završen, vrijeme je došlo da se odlučno pozabavi nedostacima u upravljanju – ocijenjuje se u studiji.

Analizirajući probleme u raznim oblastima, SIDA konstatuje da je "pravac u kojem se kreće nova državna revizorska institucija alarmantan, i da tu zabrinutost treba glasno saopštiti". Objektivnost te institucije, koja treba biti nezavisna, "može biti ugrožena jer je na njenom čelu funkcioner DPS, bivši ministar finansija Miroslav Ivanišević, za koga je u medijima bilo unapred poznato da će biti postavljen na to mjesto".

– Šta više, zbog toga je morao biti promijenjen i zakon, a izmjene su obavljene na istoj sjednici parlamenta na kojoj je izabran. Eksperti su, međutim, potvrdili da je prvi izvještaj revizorske institucije bio veoma kvalitetan, ali postoji zabrinutost da će bliskost Ivaniševića sa DPS uticati na godišnje planove revizije, odnosno na izbor budžeta nad kojim će se vršiti revizija – ocjenjuje se.

Iako se crnogorska Vlada načelno zalaže za razvoj privatnog preduzetništva, SIDA zamjera na komplikovanoj birokratskoj proceduri za dobijanje dozvola za rad, navodeći da je, na primjer, "za otvaranje mlina potrebno 250 dokumenata".

Konstatuje se da je u Crnoj Gori nizak nivo povjerenja u sudstvo, da postoji rizik od političkog uticaja na izbor sudija, kao i da je parlament, "bez objašnjenja odbio da glasa za izbor novog Sudskog savjeta".

– Administrativni ured Vrhovnog suda, koji treba da pruži tehničku podršku sudovima, obrukao se u više slučajeva, što ukazuje na njegovu nekompetentnost, a jedan od primjera je i hapšenje njegovih službenika u decembru prošle godine – podsjeća se u studiji.

Cane Subotić – test za istražne organe Tužilaštvu se zamjera što, i pored "objektivnih razloga",još "odbija da pokrene istrage u vezi sa pojedincima koji mogu biti bliski vladajućoj partiji". – U javnosti je široko rasprostranjena negativna percepcija o tužilaštvu, najviše zbog toga što se stiče utisak da odbijaju da istraže slučajeve državnih zvaničnika umiješanih u korupcionaške skandale… Vrhovni državni tužilac Vesna Medenica je često bila meta kritike medija u vezi sa njenim integritetom – ocijenjuje se u analizi. – Stvarni pokazatelj efikasnosti međunarodne saradnje istražnih organa biće, smatraju izvještači švedskog instituta, progres u nekim međunarodnim istragama visokog profila, uključujući onu koju je Srbija pokrenula protiv Stanka Subotića – Caneta, koji se naziva bliskim saradnikom crnogorskih vođa – navodi se u studiji.

U komentaru rada parlamenta, poslanicima se zamjera što su prošle godine odbacili zakone "koji bi ojačali borbu protiv kriminala" – predlog zakona o konfliktu interesa i izmjene Zakonika o krivičnom postupku u dijelu primjena tajnog nadzora.

– Parlament ne koristi mehanizme za kontrolu Vlade, a bilo je primjera da vladajuća partija zakazuje hitne sjednice zbog sitnih problema kako bi zadovoljila prioritete izvršne vlasti u poslednjem trenutku – konstatuje se u izvještaju.

Izražava se sumnja da su novi vlasnici KAP-a, Telekoma, Jugopetrola i još nekih preduzeća "fingirali finansijske izvještaje i podatke o profitima, zbog čega je državni budžet ostao bez dijela prihoda". Kompanije su navodno prikazale nepostojeće gubitke kako bi narednih godina koristile dio profita da ih pokriju, " navode autori studije, pozivajući se na podatke Pokreta za promjene. Istraživači zaključuju da "nije poznato da li se te optužbe mogu potkrijepiti dokazima", ali da bi u zapadnim zemljama, gdje se istražni organi i poreska inspekcija oslanjaju na podatke dobijene spolja, to izazvalo finansijske istrage".

Navodi se da je Poreska uprava uvela telefon za prijavu korupcije na koji nije prijavljen nijedan slučaj. Dodaje se kako policija nema direktan pristup bazi podataka Poreske uprave, iako u Akcionom planu za suzbijanje korupcije postoji obaveza potpisivanja memoranduma o tome.

U studiji se dalje komentariše istraživanje Uprave carine o korupciji u toj službi, koje je pozitivno po nju. Zbog toga se izražava sumnja u objektivnost, što se argumentuje podatkom da je istraživanje radio Centar za preduzetništvo i ekonomski razvoj, čiji je suvlasnik profesor Veselin Vukotić, za koga se navodi da je "ekstremno blizu vlasti".

Upozorava se na problem nepotizma i akumulacije javnih funkcija. To, kako se objašnjava, može poslužiti kao nagrađivanje partijskih poslušnika i dovesti do koncentrisanja vlasti u rukama nekoliko pojedinaca koji mogu prigrabiti državu.

– Koliko god bile snažne porodične veze, dodjeljivanje funkcija preko veza predstavlja rizik za konkurentnost Crne Gore, zato što se na prvo mjesto, umjesto kvaliteta, stavljaju obziri. Iako način na koji se stvari "tradicionalno" rade u Crnoj Gori može pomoći boljem razumijevanju zemlje, donatori ne bi trebalo da upadnu u klopku prihvatanja nedostatka progresa na osnovu objašnjenja "tako mi radimo stvari ovdje". Ako Crna Gora želi da bude članica EU i konkurentna na globalnom nivu, moraće da se promijeni, bez obzira na snažnu tradiciju – zaključuje se u studiji.

Donatorima se preporučuje da podrže inicijative za zaštitu javnih službenika i običnih građana koji prijave korupciju.

– Sadašnje nepoštovanje zakona na najvišem nivou političkog rukovodstva je obeshrabrujuća za državne službenike koji pokušavaju da pošteno rade svoj posao. Oni mogu biti instrumentalizovani od političara i opravdano strahuju od negativnih posledica ako bi se usudili da striktno poštuju pravni i regulatorni okvir…Građani se sada osjećaju kao da je njihov glas nebitan i da se ništa neće dogoditi ako prijave slučajeve korupcije, izuzev da mogu trpjeti negativne posljedice – ocjenjuje se u studiji.

SIDA preporučuje donatorima da insistiraju da preostali proces privatizacije u Crnoj Gori bude transparentniji, ocjenjujući kako "tvrdoglavo odbijanje vlasti da otvori dosijee o završenim privatizacijama ostavlja malo prostora za bilo koji drugi zaključak, osim da su nepravilnosti koje su se dogodile u tom procesu ogromne i da bi njihovo otkrivanje vjerovatno išlo uz visoku političku cijenu".

Švedska agencija je studiju naručila u sklopu planiranja nove strategije za razvoj saradnje sa Crnom Gorom i za potencijalne buduće reforme napore u oblasti borbe protiv korupcije.