Crnogorski ustavopisci nijesu ispunili sva obećanja Savjetu Evrope o minimumu principa koje treba unijeti u najviši pravni akt, poput onih o retroaktivnoj primjeni zaštite ljudskih prava, prvi su utisci u Venecijanskoj komisiji (VK) o najnovijem tekstu prvog ustava Crne Gore nakon obnove nezavisnosti, pišu Vijesti.

Najviši predstavnici parlamentarne i izvršne vlasti obavezali su se posebnom deklaracijom da će u ustav ugraditi sedam principa i sarađivati sa VK, nakon što je Savjet Evrope time uslovio prijem Crne Gore u članstvo.

"Tekst pedloga ustava je bolji od nacrta, ali nijesu ispunjeni svi zahtjevi iz deklaracije o sedam ustavnih principa. Tačke u deklaraciji su minimum, a potom se može ustav usavršavati. Deklaracija je početna osnova za našu diskusiju", rekla je za podgorički dnevnik Simona Granata-Mengini, šefica odjeljenja za ustavnu saradnju VK.

Granata-Mengini je rekla da je engleski prevod predloga ustava dostavljen VK tek prošle nedjelje, da će konačnu riječ o kvalitetu dati četvorica njihovih eksperata sredinom septembra.

Ona je rekla da je očigledno da u tekstu nema odredbi o retroaktivnoj primjeni Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Granata-Mengini je rekla da su u predlogu ustava zadržane iste odredbe o nadležnostima Ustavnog suda, koje onemogućavaju efikasnu zaštitu ljudskih prava direktnom žalbom, iako je VK u komentarima nacrta sugerisala da to bude promijenjeno.

U Predlogu ustava je ostala odredba da Ustavni sud odlučuje o ustavnoj žalbi zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajamčenih ustavom "ako nije propisana druga sudska zaštita".

"Ako išta treba uraditi u vezi sa sedam tačaka Savjeta Evrope to je nivo ustavne zaštite. To je veoma važno, jer je to veoma dobra garancija ljudima da se mogu žaliti ako su im prekršena ljudska prava", rekla je Granata-Mengini.

On je kazala da je neizvjesno da li je odredba o izboru predsjednika Vrhovnog suda u parlamentu, na predlog predsjednika Republike, vlade i skupštine u skladu sa evropskim standardima.