Komentari na Nacrt prostornog plana RCG

Objavljeno: 29.06.2007, 16:22h

Naš koncept je sljedeći: smatramo da cjelokupni razvoj područja Pive treba da se bazira na održivom turizmu i poljoprivredi, odnosno proizvodnji zdrave hrane

Naš koncept je sljedeći: smatramo da cjelokupni razvoj područja Pive treba da se bazira na održivom turizmu i poljoprivredi, odnosno proizvodnji zdrave hrane

Piše: NVO Tara


Opšti komentar
Nacrta  prostornog plana RCG

Nacrt Prostornog plana do 2020. godine ne nudi rješenja razvoja Crne Gore na principima održivosti i njegovo usvajanje u predloženoj formi moglo bi se krajnje negativno reflektovati na kvalitet življenja budućih generacija.

Iako je ministar za ekonomski razvoj Branimir Gvozdenović kazao da je, prilikom izrade Nacrta, postignut konsenzus oko osnovnih načela na kojima treba da se zasniva, među kojima je i načelo održivog razvoja, čitanjem dokumenta ne stiče se taj utisak.

Ako je tako, zašto je koncept zaštite životne sredine u Nacrtu obrađen na nepune tri strane (145-147)? I Kako se u tu priču uklapa "prepoznavanje potencijala" za izgradnju 49 hidroakumulacija (str. 76), od kojih bi najmanje trećina imala direktan ili indirektan uticaj na zaštićena područja, od kojih su neka (Basen Tare i Skadarsko jezero) pod međunarodnom zaštitom?

Nasuprot potenciranju hidroenergetskog razvoja, u Nacrtu su gotovo potpuno zanemareni alternativni izvori energije (tačnije – pomenuti su samo u jednoj rečenici), što nije u skladu sa ekološkim razvojem zemlje, kao ni sa direktivom Evropske unije (EU) koja propisuje da do 2020. godine 20 % od ukupne proizvodnje energije bude iz tih izvora.

Ugroženost životne sredine odražava se i kroz planirani sistem saobraćajnica i koridora, kojima moraju prethoditi strateške procjene uticaja na životnu sredinu, jer na malom prostoru kakav je Crna Gora megalomanski infrastrukturni projekti mogu imati dugoročne i nesagledive posljedive na životnu sredinu.

Jedna od najdiskutabilnijih oblasti u Nacrtu je Projekcija stanovništva i njegovog razmještaja u prostoru (str. 111) do 2020. godine, koja predviđa kontinuirano opadanje broja stanovnika na sjeveru Crne Gore i njihovo kocentrisanje u centralnom i južnom dijelu zemlje (opširnije o ovom poglavlju u Konkretnim primjedbama koje slijede).

Davanje prednosti masovnom i stihijskom razvoju turizma u odnosu na održivi razvoj te djelatnosti (Prostorni koncept razvoja turizma – str. 123), takođe ukazuje na konflikt sa principima održivog razvoja. Neprepoznavanje područja koja imaju izuzetan potencijal za razvoj održivog turizma i njihova namjena za razvoj industrije, idu u prilog prethodnoj konstataciji (opširnije u Konkretnim primjedbama). 

Konkretne primjedbe na Nacrt prostornog plana RCG

Kao nevladina organizacija sa područja plužinske opštine, odnosno Pive, fokusiraćemo se na probleme i rješenja u Nacrtu koja se direktno tiču tog područja. Ta rješenja nabrojaćemo po stavkama, kako bismo na isti način nabrojali alternative za njih u sljedećem poglavlju (Konkretna dopuna i obrazloženje Nacrta prostornog plana), radi preglednosti.

  1. Kontradiktornosti u projekciji razvoja pivskog područja ogledaju se u nizu rješenja datih u Nacrtu, odnosno – za iste lokalitete dato je više projekcija razvoja koje se međusobno apsolutno isključuju.
  2. Na str. 122 opština Plužine se preporučuje za razvoj teške industrije, metaloprerade, željezare, proizvodnju cementa, explosiva i sl., dok se na sljedećoj (123), u konceptu razvoja poljoprivrede, navodi da se plato Pivske planine koristi za visokoplaninske pašnjake i stočarsku proizvodnju, a u istom odjeljku pomonje se i razvoj seoskog turizma. Na str. 127 u pivsko-komarničkoj zoni preporučuje se izgradnja turistickih kapaciteta do 2.000 ležaja "a razvoj turizma čvrsto povezati sa proizvodnjom zdrave hrane". Na str. 147 kanjon Nevidio (Komarnica) pominje se u kontekstu spomenika prirode, dok je na str. 76 Komarnica "prepoznata" kao potencijalna akumulacija.
  3. U prethodnom (još važećem) Prostornom planu Republike predviđen je put Žabljak – Plužine – Gacko, kao i put koji povezuje šavnička sa selima Planine Pivske (Dubrovsko – Borkovići – Pišče – Trsa – Crkvičko Polje – Šćeepan Polje). U Nacrtu prostornog plana Crne Gore do 2020. godine nema tih putnih pravaca.
  4. Projekcija stanovništva i njegovog razmještaja u prostoru do 2020. godine (str. 111), predviđa smanjenje broja stanovnika u opštini Plužine sa 4.272 (2003. god) na 2.850 (2021. god), dok se u gradskoj zoni – Plužine predviđa izvjestan rast broja stanovnika. Katastrofalan podatak za jedan razvojni dokument! Nasuprot tim podacima, u odjeljku o razvojnim zonama (str. 167) navodi se da "privrednu osnovu Plužina, Šavnika i Žabljaka, uz unaprjeđenje funkcionalne integrisanosti tih gradova, treba proširiti. Porast stanovništva u sva tri grada zahtijevaće jačanje njihove privredne osnove, razvoj turizma u Žabljaku, poljoprivrede u Šavniku i industrije u Plužinama". (!?)
  5. U Nacrtu prostornog plana, Tara (koja je ključni motiv crnogorske "Divlje ljepote" u reklamama na CNN-u!) – nije pomenuta u konceptu  razvoja turizma područja opštine Plužine, iako najatraktivniji dio njenog kanjona pripada upravo tom području! Da li razlog za to tražiti na strani 76, u tabeli 11 – Pregled potencijalnih akumulacija za izgradnju hidroelektrana?!
  6. Na str. 147 predlaže se proširenje granica Nacionalnog parka (NP) Durmitor, u cilju njegovog povezivanja sa predio regionalnim parkom Bioč – Maglić – Volujak i NP Sutjeska u BiH.

 

Konkretna dopuna i obrazloženje Nacrta prostornog plana RCG

Nije nam lako da priznamo da smo, poslije mnoštva konsultacija, shvatili  da NVO Tara nema "stručnih kapaciteta" da shvati koncept razvoja plužinske opštine izložen u Nacrtu prostornog plana.

Bilo nam je lakše kad smo shvatili da – nije do nas…

Naš koncept je sljedeći: smatramo da cjelokupni razvoj područja Pive treba da se bazira na održivom turizmu i poljoprivredi, odnosno proizvodnji zdrave hrane. Tu tvrdnju zasnivamo na izuzetnim potencijalima koje Piva ima za razvoj tih djelatnosti: grandiozni kanjoni Tare, Pive i Komarnice; prelijepa sela bogom data za razvoj ekoturizma, poljoprivrede i proizvodnju organske hrane; blizina saobraćajnica koja obezbjeđuje laku dostupnost područja turistima koji – po svim pokazateljima i istraživanjima – sve više preferiraju tom vidu turizma; blizina NP Durmitor i Sutjeska kojima ovo područje gravitira, a sa kojima može činiti jednu kompaktnu cjelinu i pravi dragulj na turističkom tržištu Evrope i svijeta.

Sve to podrazumijeva da bi mnoga rješenja data u Nacrtu trebalo radikalnno izmijeniti, a neka i u potpunosti izbrisati.

1. Treba dati jasne smjernice razvoja plužinske opštine, zasnovane na principu održivosti koji smo pomenuli u prethodnom pasusu, a na osnovu kojih bi autori opštinskog plana znali u kom pravcu da planiraju razvoj Pive.

2. Preporuku da se u Pivi razvija (teška) industrija treba potpuno izbrisati iz Nacrta, jer je u totalnoj suprotnosti sa pomenutim konceptom, kao i sa drugim rješenjima datim u Nacrtu i nabrojanim u stavu 2. prethodnog poglavlja. Kod projekcija datih za kanjon Nevidio zadržati se na opredjeljenju njegovog proglašenja spomenikom prirode, a izbrisati kontradiktorno rješenje – izgradnju HE.

3. Putne pravce planirane u važećem Prostornom planu unijeti i u nacrt novog, jer predstavljaju dobru vezu između tih ruralnih područja i olakšavaju život lokalnom stanovništvu, a bili bi dobra osnova za ekspanziju ekoturizma u tim krajevima.

 4. Predviđanje smanjenja broja stanovnika plužinske opštine za trećinu do 2021. godine, odslikava očiglednu nezrelost i nemoć države da zaustavi negativni demografski trend u velikom dijelu Crne Gore.  Umjesto nalaženja načina da se on zaustavi, očigledno je mirenje sa situacijom i odumiranjem sela. Za rješavanje tog problema ne treba "izmišljati toplu vodu", jer je model oživljavanja i valorizacije sela odavno opštepoznata stvar, ne samo u svijetu nego i u bližem okruženju. Razvoj ekoturizma, koji logično prati i razvoj poljoprivrede i drugih djelatnosti, više je nego dovoljan motiv za zadržavanje stanovništva, pogotovu mladih na selu, jer će kroz sopstveni biznis i ideje moći u potpunosti da zadovolje svoje i potrebe porodice, a njihova egzistencija neće biti uslovljena odlaskom u gradove i traženjem bilo kakvog zaposlenja. O izvodljivosti te ideje svjedoči i interesovanje stranih investitora – ne za kupovinu zemljišta radi pranja novca – nego za ulaganje u konkretne projekte (bazirane na održivom razvoju) u pivskim selima i njhovo povezivanje sa Durmitorom i Žabljakom,  u šta su upućena i resorna ministarstva koja su dala logističku podršku jednom takvom projektu italijanske vlade.Jačanje  privredne osnove uz "razvoj turizma u Žabljaku, poljoprivrede u Šavniku i industrije u Plužinama" je potpuno pogrešan pristup razvoju durmitorske zone i kao takav ne moze doprinijeti "unapredjenju funkionalne integrisanosti tih gradova" i "porastu stanovništva  u sva tri grada". Durmitorska zona je jedinstvena cjelina, najatraktivniji prostor u Crnoj Gori koji po svim kriterijumima zadovoljava najstrožije ekološke standarde i  ne može dijeliti na industrijski, turistički i poljoprivredni. Razvoj durmitorskog kraja se mora bazirati na održivom turizmu i poljoprivredi (proizvodnji zdrave hrane) i to je jedini način da demogafska slika ovog kraja ne bude onakva kakvom su je projektovali tvorci ovog nacrta. Priredjivačima toplo preporučujemo projekat "Ekozona Durmitor" (http://www.ekozona.com/), kojem treba dodati izgadnju gore pomenutih saobraćajnica i time kompletirati plan razvoja durmitorskog kraja.

5.  Izostavljanje Tare, najjačeg crnogorskog turističkog brenda, kao okosnice razvoja turizma bilo bi potpuno nerazumljivo za svakoga ko ne zna kolika je zastarjelost podataka koje su koristili obrađivači. Prema tim podacima, najatraktivniji dio kanjona Tare vjerovatno je bio "već potopljen" izgradnjom HE Buk Bijela. Drugi mogući razlog je što su obrađivači u nacrtu "prepoznali" čak devet potencijalnih hidroakumulacija na rijeci čiji čitav basen predstavlja svjetski rezervat biosfere i uživa najstrožije moguće vidove zaštite! Treći, ništa manje nesuvisao razlog može biti ideja prevođenja voda Tare u Moraču, koju su brojni međunarodni i domaći eksperti tokom javne rasprave ocijenili neodrživom. Ako zanemarimo te opasnosti po "suzu Evrope" (uvjereni da će ih i obrađivači plana zanemariti u njegovoj konačnoj verziji, ako ne po sopstvenom nahođenju a ono pod pritiskom domaće i međunarodne stručne i laičke javnosti!), na donjem toku Tare evidentna je pojava koja je, doduše manje – ali svakako ugrožava. Stihijni razvoj turizma i nedostatak zakonske regulative u oblastima kao što su rafting i camping, prijeti da ugrozi prirodni dragulj kojim se malo koja zemlja može pohvaliti, a time i okosnicu za razvoj turizma čitavog područja.

Država mora preuzeti odgovornost i propisati zakonsku regulativu, što će biti osnov za pravu turističku valorizaciju ovog područja, na principima održivog razvoja.

6. Povezivanje NP Durmitor sa NP Sutjeska svakako treba pozdraviti, ali ostaje nelogično – zašto područje Maglića, Bioča i Volujaka nije predvidjeno za nacionalni park, već za regionalni, imajući u vidu njihovu povezanost sa NP durmitor i Sutjeska, te činjenicu da je to oblast netaknute prirode ništa manje vrijedna od postojećih i u nacrtu predvidjenih NP? Da li je nedostatak informacija o ovoj oblasti netaknute prirode opredijelio priredjivača da joj dodijeli blaži vid zaštite? Da li je imao u vidu da strožiji vid zaštite pospješuje realizaciju ideje Dinarskog luka?

Na kraju, Crna Gora duguje Pivi da joj,  strogom zaštitom preostalih područja i uvodjenjem koncesija, bar malo ublaži svo stradanje i patnje koje Piva preživljava u zadnjih 30-40 godina.

NVO Tara
Predrag Popovic, koordinator

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
Prije nego ostavite komentar, molimo vas da pročitate Pravila komentarisanja na Portalu PCNEN

Leave a Reply

Blogovi

Logujte se ili registrujte




Forgot?
Register