Agregat “pojeo” milione

by | dec 22, 2006 | Drugi pišu | 0 comments

Kako je misteriozno isparila imovina EPCG u hidroelektrani Bajina Bašta.

Piše: D.Peruničić/Vijesti

Kujući planove da se problem nedostatka električne energije riješi gradnjom novih objekata i štednjom, niko od nadležnih u energetskom sektoru nije do sada pomenuo činjenicu da se Crna Gora olako i na misteriozan način odrekla četvrtog agregata hidroelektrane "Bajina Bašta", koji je sve do 1996. godine upisivan kao "osnovno sredstvo" HE "Piva".

Taj agregat, sa godišnjom proizvodnjom od oko 350 miliona kilovatsati, pušten je u pogon 1968. godine i redovno se nalazio u svim popisima imovine EPCG sve do prije 10 godina, kada je, bez najave i obrazloženja, u knjigama srpske elektroprivrede uveden kao njihovo vlasništvo. Ako se kao najniža cijena kilovata uzme iznos od dva centa i pomnoži sa proizvedenim brojem kilovata, ispada da Crna Gora godišnje samo sa tim agregatom gubi oko sedam miliona eura.

O tome javnost nije znala ništa, sve dok to u Skupštini nije pomenuo hidrolog Slavko Hrvačević, poslanik Pokreta za promjene, inače zaposlen u EPCG.

– Prilikom rasprave o godišnjem izvještaju Regulatorne agencije za energetiku uočio sam da EPS za jedan kilovat struje iz HE "Piva" isporučuje EPCG 1,415 kilovata. Interesovalo me je šta je problem, jer je taj odnos ranije bio 1:1,89 i došao do frapantnog podatka da je do te razlike došlo zbog neobjašnjivog izostavljanja tog agregata iz popisa osnovnih sredstava crnogorske Elektroprivrede. Popisna komisija EPCG odlazila je do Bajine bašte i redovno popisivala taj agregat sve do 1992. godine kada je to naprasno prestala da radi, i kada je na volšeban način taj agregat nestao sa spiska EPCG. Na moje pitanje ko je to dozvolio i zbog čega, niko nije umio da odgovori, što posebno čudi u vrijeme kada svi pričaju o tome kako riješiti deficit električne energije – kazao je "Vijestima" Hrvačević.

Prema dokumentima do kojih su "Vijesti" došle istražujući slučaj, agregat se prvi put pominje u Ugovoru o izmjenama i dopunama ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji iz 1965. godine, koji su u martu 1977. sklopili tadašnje Združeno elektroprivredno preduzeće Beograd (ZEP) i EPCG. U njemu stoji da su "ugovorne strane saglasne da se u cilju pojednostavljenja izvršenja osnovnog ugovora, pozitivni uticaji HE "Piva" na postojeće nizvodne hidroelektrane i kroz 4. agregat HE "Bajina bašta" ekvivalentno prevedu na odnos cijena u razmjeni". Predviđeno je da ZEP svake godine isporučuje EPCG energiju u količini od 876 gigavatsati. Tada, ali i na sastanku predstavnika EPS i EPCG u decembru 1990. godine utvrđeno je da je odnos 1:1,89 "nesporan". Međutim, u Ugovoru EPCG i EPS o saradnji iz 1991. godine, EPCG se obavezuje da će svake godine EPS-u isporučivati struju iz HE "Piva" u prosjeku od 865 gigavat-sati, a da će EPS u toku pet godina EPCG izporučivati garantovanu konstantnu energiju u količini od 1.224 gigavat-sati i da važi srazmjera 1:1,415.

Najveću zabunu izazvala je tvrdnja u dokumentu "Procjena vrijednosti imovine EPCG" iz 1996. godine koji je radio Ekonomski fakultet iz Podgorice

– U knjigovodstvu HE "Piva" vodi se kao njeno osnovno sredstvo četvrti agregat u HE "Bajina bašta". Međutim, prema izjavi zamjenika generalnog direktora JEP CG ovaj agregat vodi se u knjigama ZEPS-a kao njihovo osnovno sredstvo. On je takođe izjavio da će JEP CG raščistiti pitanje vlasništva ovog agregata – stoji u tom dokumentu.

EPCG je u februaru 2005. godine formirala komisiju za utvrđivanje činjenica i uslova finansiranja četvrtog agregata. Njen zadatak je bio da "pribavi svu pravno-ekonomsku dokumentaciju koja reguliše odnose EPCG i EPS-a po osnovu finansiranja, izgradnje i korišćenja HE "Bajina bašta", utvrdi način i uslove finansiranja agregata, tehničke i ekonomske efekte rada od njegovog puštanja u pogon i da na bazi utvrđenih činjenica predloži EPCG uslove i način korišćenja agregata u narednom periodu". Rezulati rada komisije do danas nijesu poznati.

Izvršni direktor EPCG Srđan Kovačević kratko je kazao "Vijestima" da se taj agregat "i dalje vodi u knjigama Elektroprivrede".

– Imali smo više puta razgovore sa Elektrprovredom Srbije oko četvrtog agregata. Predstavnici EPS-a su prilikom posljednjih razgovora bili izričiti, tako da je sud jedini način na koji možemo doći do nekog svog prava – kazao je Kovačević i uputio na šefa službe za razvoj i istraživanje Boška Bogetića, koji, kako je kazao, posjeduje svu dokumentaciju.

Bogetić, međutim, zbog prezauzetosti nije mogao da odgovori na to "osjetljivo pitanje koje zahtijeva vrijeme i konsultacije sa nadređenima", prije polovine naredne sedmice.

Da je nama vode iz Bileće…

Da se Crna Gora olako odriče svojih resursa, Hrvačević je naveo primjer voda iz Bilećkog jezera, koje Republika Srpska koristi za sistem hidroelektrana "Trebišnica".

Postoje različite analize, ali ja bih pomenuo onu Elektroprojekta iz Ljubljane. Oni su izračunali da Crna Gora godišnje gubi oko 270 gigavat-sati energije, a to je 428 miliona eura. Najnovije studije iz 2005. godine kažu da je godišnje gubljeno 488,4 gigavat-sata, što znači da je od 1968. godine Crna Gora izgubila 18.559 gigavat-sati. O tome treba da se dogovore vlade Crne Gore i Republike Srpske, a ako to nije moguće, problem treba rješavati pred međunarodnim sudovima, kazao je Hrvačević.

0 Comments

Submit a Comment